Visoke temperature mogu ozbiljno da opterete srce i krvne sudove, posebno kada ih prati velika vlažnost vazduha.
Najugroženiji su stariji, mala djeca, trudnice i hronični bolesnici, zbog čega je važno prepoznati simptome i pravilno se zaštititi.
Izloženost visokim temperaturama je izuzetno važan, ali nažalost nedovoljno cijenjen faktor rizika koji doprinosi pogoršanjima i brojnim neželjenim kardiovaskularnim događajima u opštoj populaciji.
Uticaj visokih temperatura na srce i krvni pritisak
Tokom ljeta naš krvni pritisak ima tendenciju smanjivanja i to zbog pokušaja našeg tela da oslobađa (zrači) toplotu. Visoka temperatura širi naše krvne sudove i tako povećavaju dotok krvi u našu kožu a samim tim je pojačano i znojenje.
Znoj koji isparava povlači i toplotu sa naše kože. Posljedica toga je da se povećava broj srčanih otkucaja jer se povećava minutni volumen srca – količina krvi koju naše srce „ispumpa“ u toku jedne minute.
Organizam to kompenzuje smanjenjem protoka krvi najprije kroz bubrege i slezinu.
Kada je spoljašnji vazduh suv to dobro funkcioniše. Međutim kada je prisutna velika vlažnost vazduha (a posebno je opasna ukoliko je 70 odsto ili više) onda se znoj zadržava na našoj koži a temperatura tijela dodatno raste.
Kada se temperature vazduha približi temperaturi našeg tijela posebno kada je i vlažnost visoka, srce brže i jače radi da bi pomoglo tijelu da odbaci toplotu.
Najugroženije grupe tokom toplotnih talasa
Zdrave, mlade osobe imaju dobro razvijene kompenzatorne mehanizme da tijelo suprotstave toplotnom stresu.
Nasuprot tome, kaže za Stetoskop, dr Biljana Petrevska, specijalista opšte i interne medicine, osobe starije od 50 godina i pacijenti sa kardiovaskularnim oboljenjem imaju tu toleranciju smanjenu.
Povećan protok krvi kroz kožu kao i pojačano znojenje obolio organizam shvata kao “rasipanje toplote” što dovodi do brojnih prilagođavanja kardiovaskularnog sistema koja za organizam ne moraju nužno biti pozitivna.
Tako je na primjer, objašnjava dr Petrevska, dokazano da je kod pacijenata oboljelih od hronične slabosti srca slabije znojenje. Dokaz za to su jasni pokazatelji da se broj hospitalizacija zbog akutnog infarkta miokarda ili drugih kardiovaskularnih komplikacija povećava tokom ljetnjih mjeseci.
Rizici od teških posljedica visokih temperatura i vlažnosti spoljašnjeg vazduha se mogu predvidjeti i na njih se može dobrim dijelom uticati.
Veliki je broj pacijenata koji zbog svog kardiovaskularnog oboljenja uzimaju neke ljekove koji mogu dijelom uticati na izraženost tegoba što dodatno otežava adaptaciju našeg organizma.
Važna je saradnja pacijenta sa svojim doktorom, bilo ličnim i porodičnim ljekarom bilo sa svojim kardiologom, prenosi N1.
Važno je prilagoditi režim liječenja rizičnih pacijenata u periodu prije nego što toplotni talas nastupi i izazove posljedice, posebno kod pacijenata koji pored kardiovaskularnog imaju i pridruženo plućno i/ili bubrežno oboljenje kao i kod pacijenata obolelih od šećerne bolesti.
- Osobe starije od 50 godina, mala djeca, trudnice.
- Osobe starije od 75 godina ukoliko žive sami ili imaju manji broj društvenih kontakata ili se nalaze u domovima za stara lica.
- Osobe sa zdrvastvenim problemima kao što su kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega i pluća, oboljeli od šećerne bolesti i Parkinsonove bolesti.
- Osobe koje nisu u mogućnosti da izbjegnu vrućinu ili da prilagode svoje ponašanje kao što su radnici na otvorenom, nepokretne osobe vezane za krevet, osobe sa invaliditetom, dementne osobe itd.
Koji su simptomi?
- Vrtoglavica,
- nesvjestica,
- grčevi u mišićima,
- otoci u zglobovima,
- plitko i ubrzano disanje,
- mučnina,
- povraćanje,
- bol u grudima,
- ospa na tijelu.
Mjere prevencije
- Prvo i osnovno hidratacija odnosno dovoljan unos tečnosti. Kada osjetimo da smo žedni to znači da smo već dehidrirani i da je naš kardiovaskularni sistem pod opterećenjem. Najbolji način da sami procijenite da li unosite dovoljno tečnosti je da ispratite boju svog urina koji treba da bude blijedo žuto prebojen, a ne taman. Ukoliko smo dehidrirani naše srce radi još brže i tako se dovodi u opasnost od komplikacija.
- Dovoljan unos tečnosti pomaže našem srcu da lakše pumpa krv kroz krvne sudove do svakog dijela našeg organizma. Znači svaki čas popite vodu, npr. prije i poslije izlaska iz kuće, prije i i poslije svakog obroka. Važno je unositi tečnost često, naročito ukoliko puno vremena provodite napolju na visokim temperaturama. U ovakvim situacijama rezultat nije isti ukoliko popijete odjednom veću količinu tečnosti. U takvim situacijama u SAD preporučuju da pojedinačna količina tečnosti bude oko 200 do 250 ml. Za nas ostale dovoljno je da se potrudimo da popijemo po čašu vode na oko sat vremena. Naravno ukoliko se radi o straijim osobama i osobama sa hroničnom srčanom slabosti, ta količina tečnosti je manja jer i pretjerana količina vode uz obilno znojenje može dovesti do svojih komplikacija zbog poremećaja elektrolita.
- Pratite vremensku prognozu i upozorenja i ostanite unutra tih dana. Ukoliko je u kući ili stanu pretoplo koristite uređaje za rashlađivanje – npr. klima uređaje. Ukoliko ih nemate onda upotrijebite ventilator, često se tuširajte ili upotrebite neko platno nakvašeno hladnom vodom kojim ćete se rashladiti ali izbjegavajte da ga stavljate u regiji vrata. Zatamnite prozore izložene direktnoj sunčevoj svjetlosti tamnim zavjesama ili roletnama. Isključite svjetla i sve nepotrebne električne uređaje i opremu u stanu jer oni mogu dodatno zagrijati prostor. Izlazite uveče i rano ujutru kada su često najhladniji periodi dana. Ukoliko ste napolju koristite zasjene kad god je to moguće. Mladi bi danas rekli „cool je coll“.
- Uzimajte više manjih i manje kalorijskih obroka – na prijmer, hladne supe, salate i voće.
- Izbjegavajte veće količine gaziranih napitaka i voćne sokove. Ovi napici usporavaju prolaz vode iz našeg sistema za varenje u krvotok.
- Izbjegavajte alkoholna pića i smanjite kofeinske napitke – postoje studije koje ukazuju na povećan rizik nastanka toplotnog udara usljed prekomjernog unosa alkohola.
- Adekvatno se obucite – nosite garderobu svjetlijih boja i opuštenih krojeva, idealno pamučnu. Nosite šešire sa širokim obodima ukoliko ste napolju i izbjegavajte kape koje usporavaju gubitak toplote isparavanjem sa glave.
- Izbjegavajte težak fizički napor.
- Redovno uzimajte terapiju kako je propisana od strane vašeg ljekara, a ukoliko imate nekih nejasnoća ili se ne osjećate dobro kontaktirajte svog doktora i nemojte samoinicijativno mijenjati i isključivati ljekove.
