Za samo šest mjeseci obavili smo više od 13.500 kontrola, u svakoj četvrtoj utvrdili nepravilnosti i izrekli kazne veće od četiri miliona KM, a učestalim nadzorima cijena, suzbijanjem rada na crno i kontrolom sve prisutnijeg nelegalnog poslovanja preko društvenih mreža nastavljamo da štitimo građane i privredu.
Rekao je to u intervjuu za “Glas” vršilac dužnosti direktora Inspektorata Republike Srpske Miodrag Mišić i dodao da inspekcija zbog promjena na tržištu i novih načina kršenja propisa mora stalno prilagođavati svoje mehanizme kontrole.
– Izmjenama zakona inspektorima je omogućeno da se predstave kao korisnik usluge ili kupac robe te je propisano da na neregistrovani rad ukazuju objave i oglasi na društvenim mrežama o prodaji proizvoda ili pružanju usluga – rekao je Mišić.
GLAS: S kakvim rezultatima je inspekcija završila prvo polugodište?
MIŠIĆ: Za šest mjeseci ove godine u unutrašnjem prometu izvršeno je 13.500 kontrola, od čega je 26 odsto bilo sa utvrđenim nepravilnostima. Izrečeno je više od 1.900 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne koje premašuju četiri miliona KM. U spoljnotrgovinskom prometu izvršeno je 65.000 kontrola pošiljki i po tom osnovu u budžet Srpske uplaćene su takse u iznosu većem od tri miliona KM. Za potrebe laboratorijskih ispitivanja kvaliteta i bezbjednosti uvezene robe uzeto je 2.600 uzoraka.
GLAS: U kojoj mjeri je inspekcija uspjela da zaštiti građane od rasta cijena hrane i goriva?
MIŠIĆ: Republička tržišna inspekcija kontinuirano vrši kontrolu pridržavanja marži prilikom formiranja cijena goriva i određenih proizvoda koji spadaju u osnovne životne namirnice. Zbog kršenja marži u proteklom periodu izrečene su kazne u iznosu većem od 1,5 miliona KM. Poremećaji na tržištu koji su došli do izražaja u mjesecu martu djelovanjem inspekcije stavljeni su pod kontrolu i stanje je stabilizovano. Međutim, globalne okolnosti na dnevnom nivou utiču na naše tržište, zbog čega je inspekcija kontinuirano angažovana u punom kapacitetu i prilagođava svoj rad u skladu sa situacijom, a s ciljem zaštite životnog standarda građana.
GLAS: Imate li adekvatne mehanizme za nadzor nelegalnog poslovanja na društvenim mrežama?
MIŠIĆ: Dokazivanje nelegalnog rada putem društvenih mreža podrazumijeva niz operativnih radnji na prikupljanju dokaza, prije vršenja same kontrole. Sa pojavom novih tehnologija mijenjaju se i alati koje inspektori koriste u radu. Izmjenama zakona inspektorima je omogućeno da se predstave kao korisnik usluge ili kupac robe te je propisano da na neregistrovan rad ukazuju objave i oglasi na društvenim mrežama o prodaji proizvoda ili pružanju usluga. Kontrole su organizovane kao redovne u skladu sa godišnjim planom rada i vanredne na osnovu predstavki građana, informacija dostavljenih od strane drugih organa te saznanja do kojih inspektori dolaze na terenu i na oglasnim stranicama na društvenim mrežama. U prošloj godini smo izvršili više od 300 ciljanih kontrola fizičkih lica koja su oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga. U 172 kontrole izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti bez registracije te novčane kazne u iznosu od 335.000 KM. Kontrole su nastavljene i ove godine, s tim što je trenutno zbog okolnosti fokus u radu usmjeren više na kontrolu formiranja cijena.
GLAS: Kakvo je stanje kada je riječ o radničkim pravima i obimu rada na crno?
MIŠIĆ: Za prvih šest mjeseci ove godine inspekcija rada je u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu izvršila više od 2.000 kontrola, od čega je 30 odsto bilo sa utvrđenim nepravilnostima. Ukoliko je riječ o manjim propustima koji su administrativne prirode, inspektor nalaže otklanjanje nepravilnosti. Međutim, u slučajevima gdje je riječ o grubom kršenju zakona, pored upravnih mjera inspektor izriče i novčane kazne. Zbog počinjenih prekršaja poslodavcima su u ovoj godini izrečene kazne u iznosu od 342.000 KM. Najčešće utvrđene nepravilnosti odnose se na raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, rokove za isplatu plata i naknada plata, organizovanje poslova zaštite na radu te sprovođenje mjera zaštite na radu. U navedenom periodu inspektori su po osnovu ugovora o radu kontrolisali oko 7.700 radnika zatečenih na radu kod poslodavca, od čega 100 radnika nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
GLAS: Zbog čega se građani najčešće obraćaju i da li su prijave uvijek osnovane?
MIŠIĆ: Građani najčešće prijavljuju rad bez registracije, reklamacije trgovcima, različite probleme iz radnih odnosa, sumnje na kršenje zakona prilikom korišćenja prirodnih dobara (voda, šuma), izvođenje različitih građevinskih radova i slično. Međutim, moramo naglasiti da prijave nisu uvijek osnovane. U prosjeku u oko 40 odsto slučajeva nakon kontrole bude potvrđeno da je inicijativa za inspekcijsku kontrolu bila opravdana, dok u preostalim slučajevima nisu utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti ovog organa.
GLAS: Dokle se stiglo sa formiranjem novog sektora za sprečavanje pranja novca?
MIŠIĆ: Inspektorat je jedna od institucija nadležnih za kontrolu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. U proteklom periodu preduzeli smo niz organizacionih i normativnih mjera da bismo obezbijedili zakonske preduslove za formiranje novog sektora. Sada nam predstoji rješavanje kadrovskih, tehničkih i materijalnih pitanja, što ćemo nastojati da realizujemo u što kraćem periodu. Mi smo u ovoj godini već određenim subjektima koji su u našoj nadležnosti dostavili listu provjera, odnosno obaveza koje su dužni da ispoštuju, da bi izvršili samokontrolu usklađenosti poslovanja sa zakonom i blagovremeno korigovali eventualna odstupanja. Takođe, na našoj internet stranici poslovni subjekti mogu pronaći korisnu dokumentaciju i konkretne primjere koji im mogu poslužiti u sprovođenju zakonskih odredaba.
GLAS: Da li Inspektorat ima kapacitete da odgovori svim zahtjevima?
MIŠIĆ: Nastojimo da odgovorimo svim izazovima koji se javljaju na terenu, koji su zaista mnogobrojni i raznoliki, s obzirom na globalna dešavanja. Cilj nam je da zajedno sa privrednim subjektima rješavamo probleme, svodimo ih u okvire zakona, da bismo stvorili uslove za poboljšanje ekonomskog ambijenta, unapređenje investicione klime i podsticali razvoj privrede. Uvijek će biti onih koji krše zakon, namjerno ili iz neznanja. Evidentno je da postepeno raste nivo primjene propisa u Srpskoj, ali je pred Inspektoratom, kao i drugim nadležnim organima, još mnogo posla da bi nepravilnosti bile svedene na minimum.
GLAS: S obzirom na to da ste na čelu Inspektorata tek pola godine, da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima?
MIŠIĆ: Inspektorat je izuzetno kompleksna institucija, s obzirom na obim nadležnosti. Moj rad ocijeniće Vlada Republike Srpske, a mogu reći da sam u proteklom periodu nastojao da sa svojim saradnicima efikasno rješavam zadatke koji spadaju u naše poslove. Generalno uvijek se može više i bolje i spremni smo da nastavimo u tom pravcu. Suzbijanje sive ekonomije, nelegalnog rada i zaštita ekonomskih interesa građana i dalje će ostati u fokusu rada Inspektorata te ćemo nastojati da opravdamo povjerenje građana u našu instituciju i da rezultati našeg rada budu vidljivi na terenu.
