Srpska pravoslavna crkva danas, 12. oktobra, proslavlja Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Za ovaj datum vezuju se brojni narodni običaji i vjerovanja, od završetka jesenjih radova do pravila o kućnim poslovima i svadbama.
Miholjdan je i jedna od krsnih slava kod Srba, a u narodnom kalendaru označava period kada jesen postepeno preuzima primat. Ukoliko se topli i sunčani dani zadrže i tokom oktobra, taj period naziva se miholjsko ljeto.
Iako se za pojedine praznike vezuju različite zabrane i preporuke, važno je razlikovati narodna vjerovanja od crkvenih pravila.
Kome je posvećen Miholjdan?
Miholjdan je posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, hrišćanskom podvižniku koji je živio u četvrtom i petom vijeku. Rođen je u Korintu, a još u mladosti posvetio se duhovnom životu.
Čitajući Sveto pismo, razvio je želju za monaškim životom, zbog čega je otišao u Jerusalim, gdje je dobio prva monaška uputstva. Kasnije je boravio u više manastira i pustinjskih naseobina, posvećen molitvi, postu i hrišćanskoj vjeri.
Prema crkvenom predanju, Kirijak je bio poznat po izdržljivosti, skromnosti i strogom postu. Monasi su ga poštovali kao utješitelja bolesnih i nevoljnih.
U crkvenom žitiju navodi se da je poživio 109 godina i upokojio se 557. godine, nakon što je posljednje godine života proveo u pustinji.
Miholjdan kao krsna slava
Miholjdan je i krsna slava brojnih srpskih porodica. Domaćini koji slave ovaj praznik pripremaju slavski kolač, žito i svijeću, dok se praznična trpeza usklađuje sa crkvenim pravilima posta.
Ako praznik padne u posni dan, trpeza se priprema u skladu sa propisanim postom i crkvenim razrješenjem za tu godinu.
U narodnoj tradiciji postoji i vjerovanje da su osobe rođene na Miholjdan posebno darovite i da ih kroz život prate sreća i napredak. Riječ je o narodnom predanju, a ne o zvaničnom crkvenom učenju.
Da li se na Miholjdan smiju prati veš i čistiti kuća?
U narodnoj tradiciji za brojne praznike postoje pravila o tome koje poslove treba izbjegavati. Tako se u pojedinim krajevima vjeruje da na Miholjdan ne bi trebalo čistiti kuću, prati veš ili obavljati druge kućne poslove, jer bi to moglo donijeti nesreću ili oskudicu u domaćinstvo.
Ipak, pranje veša, usisavanje, pranje posuđa i pripremanje obroka sami po sebi nisu grijeh prema opštem pravoslavnom crkvenom učenju. Ne postoji opšta crkvena zabrana obavljanja svakodnevnih poslova na ovaj praznik.
Suština praznovanja prije svega je u molitvi, duhovnom miru, odlasku na liturgiju kada je to moguće i činjenju dobrih djela. Zbog toga narodna vjerovanja ne treba posmatrati kao razlog za strah od svakodnevnih obaveza.
Koje poslove treba završiti na Miholjdan?
Za razliku od pojedinih praznika uz koje se vezuje potpuni odmor od rada, Miholjdan se u nekim krajevima povezuje sa završetkom jesenjih poljskih poslova i pripremama za zimu.
Prema narodnoj tradiciji, oko ovog datuma trebalo bi privesti kraju poslove na otvorenom, urediti dvorište, završiti berbu preostalih plodova i pripremiti zimnicu.
Ovi običaji nastali su u vrijeme kada je ritam života u velikoj mjeri zavisio od poljoprivrednih radova i vremenskih prilika. Njihovo značenje razlikuje se od kraja do kraja, ali zajednička im je želja da se domaćinstvo pripremi za hladniji dio godine.
Kakvi su običaji vezani za svadbe?
Prema pojedinim narodnim običajima, svadbe se ne organizuju na Miholjdan. U nekim sredinama, međutim, postoji običaj da se mladencima koji su se vjenčali ranije tokom godine nose pokloni i upućuju želje za srećan i skladan zajednički život.
Običaji se razlikuju od mjesta do mjesta i nisu jednako zastupljeni u svim srpskim krajevima.
Zašto se Miholjdan povezuje sa miholjskim ljetom?
U narodnom kalendaru Miholjdan je posebno poznat po vjerovanju da se oko ovog datuma smjenjuju posljednji topli dani i hladnije jesenje vrijeme.
Kada se i nakon dolaska jeseni zadrže sunce i relativno visoke temperature, taj period naziva se miholjsko ljeto. U pojedinim krajevima koristi se i naziv sirotinjsko ljeto.
Narodna tumačenja povezuju ove dane sa posljednjim prilikama za završetak poljskih radova, berbu i pripremu domaćinstva za zimu.
Miholjdan tako povezuje crkveno praznovanje, porodičnu tradiciju i narodno poimanje smjene godišnjih doba. Bez obzira na lokalne običaje, praznik je prilika za okupljanje porodice, njegovanje tradicije i podsjećanje na duhovne vrijednosti. /Glas Srpske/
