Najveća opasnost od brzog širenja vještačke inteligencije možda nije spektakularan, apokaliptičan scenario u kojem se mašine okreću protiv čovječanstva.
Prema mišljenju stručnjaka, mnogo tiša prijetnja možda je već na djelu: postepeno slabljenje naše sposobnosti da razmišljamo, planiramo i donosimo odluke bez spoljne pomoći. Ovaj fenomen se opisuje kao “slabljenje” i odnosi se na postepenu eroziju kritičkog razmišljanja, sposobnosti planiranja, pa čak i određenih emocionalnih vještina, dok ljudi prebacuju sve više odgovornosti na sisteme.
Stvarna opasnost
Dr Samuele Vinanci, vanredni profesor robotike i vještačke inteligencije na Univerzitetu Šefild Halam u Velikoj Britaniji, smatra da je ovo jedan od najozbiljnijih stvarnih rizika današnjice. Kako ističe, sve veći broj istraživanja pokazuje da je ovaj zabrinjavajući proces vjerovatno već počeo.
“Vremenom bi ove male odluke mogle da nas dovedu do populacije koja teško razmišlja bez tehnološke pomoći i koja je manje sposobna da razumije, kontroliše i, kada je potrebno, zaobiđe sisteme od kojih zavisi”, upozorava on u razgovoru za “Conversation”.
Prema Vinanciju, scenariji u kojima super-sistemi preuzimaju kontrolu nad električnim mrežama ili nuklearnim postrojenjima nisu najrealističniji. On ističe da svaka akcija u stvarnom svijetu i dalje u velikoj mjeri zavisi od ljudi, materijalnih resursa i infrastrukture. Zato smatra da najdramatičnija predviđanja često zanemaruju koliko je tehnologija i dalje usko povezana sa ljudskom intervencijom.
Mnogo vjerovatniji, po njegovom mišljenju, jeste rizik od sporog “slabljenja ljudskih sposobnosti” usljed stalnog prepuštanja zadataka mašinama.
Kako dolazi do “slabljenja”
Ovaj proces se ne dešava naglo, već kumulativno, kroz mnoštvo malih, svakodnevnih izbora. Psiholozi koriste termin “kognitivno rasterećenje” za sklonost ljudi da pribjegavaju spoljnim alatima kako bi uštedjeli mentalni napor.
Što više prepuštamo računaru da piše, programira, istražuje ili nam pomaže u donošenju odluka, to ova prečica postaje normalnija i teže nam je da se vratimo zahtjevnijim mentalnim procesima. Vremenom, pogodnost može prerasti u zavisnost.
Vinanci kao karakterističan primjer navodi nedavni incident u SAD, kada je pogrešan izvještaj koji je generisao kompjuterski program navodno umalo doveo do toga da se američke oružane snage ukrcaju na brod pod kineskom zastavom, jer je sistem lažno tvrdio da brod prevozi komponente za program nuklearnog oružja.
Kriza je izbjegnuta isključivo zato što je neko zastao i doveo u pitanje te podatke. “Upravo to je vrsta kritičkog razmišljanja koju rizikujemo da izgubimo”, napominje Vinanci. Izvor. eueonews.rs
