Od Londona do Brisela, građani su reagovali s bijesom na mjere usmjerene ka smanjenju upotrebe automobila.
Stokholm, međutim, izgleda ide protiv tog trenda, piše Politiko (Politico).
Umjesto da odmah uvede trajne promjene, gradska šema privremene pješačke zone Living Stockholm pretvara pojedine ulice u zone bez automobila na određeni period — obično ljeti, kada lokalni stanovnici žele da uživaju na otvorenom. To je strategija koja je pomogla građanima da prihvate ideju da javni prostori rezervisani za vožnju i parkiranje mogu da budu iskorišćeni za mnogo više.
„Promjene čine ljude nervoznim, i ne vole kada im se nameću“, rekao je zamjenik gradonačelnika za saobraćaj i urbanu sredinu Lars Stromgren (Lars Strömgren) u intervjuu za Politiko. „Zato ova zatvaranja ulica predstavljamo kao jedan zabavan mali eksperiment, koji može nestati ako se ljudima ne svidi.“
On je rekao da je pristup bio efikasan u smirivanju briga malih privrednika koji strahuju da će smanjen automobilski saobraćaj negativno uticati na njihove prihode — iako brojna istraživanja pokazuju da ulice bez automobila zapravo povećavaju lokalni promet.
„Do kraja ljeta, mnogi od onih koji su u početku protestovali pitaju da li možemo, molim vas, da ponovimo eksperiment i naredne godine!“ uzviknuo je.
Uspjeh plana vidi se u broju ulica koje su sada sezonski bez automobila — od samo dvije 2015. godine do preko 40 ovog ljeta.
„Švedska je bila neutralna tokom rata, pa Stokholm nije bombardovan. Mi smo sami uništili grad nakon što je sukob završio,“ našalio se Stromgren. „Rušili smo čitave kvartove kako bismo grad dizajnirali za optimalnu upotrebu automobila. Naša misija sada je da poništimo tu štetu i ponovo napravimo grad za ljude.“
Pragmatični dijalog
Stromgrenov mandat oslanja se na obavezu švedske prijestonice da smanji nivo saobraćaja iz 2017. godine za 30 odsto, i na širi cilj da do kraja decenije smanji emisije iz energije i transporta 80 odsto.
Pored povećanja broja privremeno pješačkih ulica — od kojih je nekoliko sada trajno bez automobila — vlasti rade i sa privrednicima na smanjenju saobraćaja koji stvaraju dostavna vozila.
Stromgren je rekao da su firme pozitivno reagovale na pilot-projekat koji omogućava noćne dostave, „tako da se ne suočavaju s dnevnim gužvama“. Drugi projekat podrazumijeva da dostavna vozila odvoze otpad iz kancelarija do sortirnica nakon što završe svoje ture po gradu.
Pragmatični dijalog bio je ključan i za uklanjanje automobila iz Gamla Stana, ostrvskog kvarta gdje se nalaze Kraljevska palata i Stara varoš. Stanovnici su u početku burno reagovali kada su ukinuta parking mjesta, što je dovelo do kompromisa u vidu privremenih parkinga na dokovima tokom zime, kada je parkiranje na susjednom ostrvu postajalo ozbiljan problem.
U međuvremenu, grad je uveo regulative kojima se propisuje da dostave u tom dijelu moraju biti obavljene između 6 i 11 sati ujutru. To je pogodovalo lokalnim ugostiteljima i trgovcima, koji ostatak dana mogu da koriste ulice bez automobila.
„Zabilježili smo pad tranzitnog saobraćaja od 50 odsto“, rekao je Gustaf Krug (Gustaf Krogh), planer mobilnosti u gradu Stokholmu. „Nevjerovatno je pogledati Stora Nygatan, koja je sada jedna od najprometnijih pješačkih ulica u Gamla Stanu, i shvatiti da je do prije nekoliko godina bila uglavnom korišćena za parkiranje.“
Iako Stromgren insistira da je dijalog, naročito s poslovnom zajednicom, ključan za smanjenje pritiska automobila u centru, uvedene su i oštrije mjere.
Cijena parkiranja privatnih vozila u nekim djelovima Stokholma povećana je sa 1.100 na 1.600 kruna (otprilike 140 eura) mjesečno. Zamjenik gradonačelnika otvoreno priznaje da je cilj da korišćenje privatnih automobila u gradu postane nepraktično.
„Želimo da ljudi zaista razmisle da li im se isplati posjedovati automobil, ili je ekonomski logičnije da se oslone na mrežu javnog prevoza“, koja čini otprilike polovinu svih putovanja u gradu, rekao je.
Velika ulaganja u javni prevoz i biciklističku infrastrukturu, koja su dovela do rasta urbanog biciklizma od 34,8 odsto od 2015. godine, takođe su bila ključna u smanjenju automobilskog saobraćaja u centralnom Stokholmu za 11,7 odsto u protekloj deceniji.
Iako vlasništvo nad automobilima u Stokholmu ostaje relativno stabilno, ono je palo 5,3 odsto od 2017, što grad vidi kao „mali, ali postojan“ uspjeh. Pored toga, stopa vlasništva nad automobilima u Stokholmu je najniža od 2000. godine,, 355 automobila na 1.000 stanovnika, u poređenju s 491 automobilom na 1.000 stanovnika u ostatku Švedske.
Samo godinu prije izbora, Stromgren, član Zelene partije koja upravlja Stokholmom u koaliciji s Ljevicom i Socijaldemokratama, priznao je da mjere poput povećanja cijena parkinga mogu biti nepopularne kod dijela birača. Iako je politika osmišljena s radničkom klasom na umu, i uključuje posebne odredbe za zanatlije kojima su automobili neophodni za posao, to i dalje ostaje osjetljivo pitanje.
Naglašavajući važnost slušanja takvog otpora i spremnost da se „napravi korak unazad“ kada se pogriješi, zamjenik gradonačelnika je dodao da gradski lideri ne smiju dozvoliti da nekoliko kritičnih glasova zaustavi napredak.
„Neki ljudi jednostavno neće voljeti ono što radite, ma šta to bilo. Ne gubim vrijeme brinući se o njihovom glasu; ionako nisu planirali da glasaju za mene.“
(Forbes)
