Iako ne postoji stroga definicija voćne dijete, ljudi koji se pridržavaju ovakvog načina ishrane obično unose 70 do 80 odsto dnevnih kalorija iz voća.
Frutarijanski oblik ishrane nije nov način ishrane. Tako su se hranili i naši davni preci, ali vremena su se promijenila. Može li zaista naš organizam funkcionisati bez masti, proteina i vitamina poput B12?
Voćna dijeta se uglavnom sastoji od sirovog voća. Osoba koja se pridržava ove dijete naziva se frutarijancem.
Riječ je o podvrsti veganske ishrane koja se uglavnom zasniva na sirovom voću, prenosi 24 sata.hr.
Ljudi koji se pridržavaju ove dijete mogu jesti i nešto povrća, sjemenki i orašastih plodova, ali obično jedu samo sirovu hranu i izbjegavaju žitarice.
Neki jedu isključivo voće, bez povrća, neki beru plodove direktno sa stabla, a postoje i oni koji konzumiraju samo voće koje samo padne, kako ne bi narušavali prirodni tok.
Iako ne postoji stroga definicija voćne dijete, ljudi koji se pridržavaju ovakvog načina ishrane obično unose 70 do 80 odsto dnevnih kalorija iz voća. Kao i svaka ovako specifična vrsta ishrane, ona nosi sa sobom različite potencijalne koristi i rizike.
Rizici i nedostaci
Frutarijanska ishrana je veoma restriktivna i isključuje mnoge grupe namirnica. Ne uključuje niz hranljivih materija koje su tijelu potrebne za optimalno zdravlje.
Voćna ishrana je takođe bogata šećerom, što može dovesti do različitih zdravstvenih problema, naročito ako se zasniva pretežno na jednoj vrsti voća koja ima više šećera ili visok glikemijski indeks.
Voće prirodno sadrži šećer, fruktozu, a neko voće ima više šećera od drugog.
Voće sa višim GI vrijednostima uključuje banane, grožđe i tropsko voće, dok niže GI vrijednosti imaju jabuke, narandže, kruške i bobičasto voće.
Bez obzira na GI vrijednosti, svo voće podiže nivo šećera u krvi jer sadrži ugljene hidrate. Zato ishrana bazirana na voću vjerovatno nije dobar izbor za osobe sa nestabilnim nivoom šećera u krvi.
Tijelo ne može da apsorbuje sve potrebne hranljive materije samo iz voća.
Osoba koja se pridržava ove dijete može imati manjak važnih nutrijenata, uključujući gvožđe, kalcijum, vitamin D, cink, omega-3 masne kiseline i vitamine B grupe.
Sve ove materije imaju ključnu ulogu u funkcionisanju organizma, a njihov nedostatak može dovesti do zdravstvenih problema.
Ako niste oprezni, možete osjetiti suvu kožu, lomljivu kosu, umor, loše raspoloženje, slabije kosti i imunitet.
Nedostatak proteina jedan je od glavnih rizika frutarijanske ishrane. Iako osoba može jesti orašaste plodove i sjemenke, oni možda neće obezbijediti dovoljne količine proteina za održavanje zdravlja.
Voće sadrži kiseline, a ako osoba nema dobru oralnu higijenu, neko voće može oštetiti zubnu gleđ, što vremenom dovodi do karijesa.
Ispiranje usta vodom nakon konzumiranja kiselog voća može pomoći u sprečavanju oštećenja zuba. Ipak, ovakav način ishrane generalno izlaže zube većoj količini kiseline nego raznovrsnija ishrana.
Potencijalne koristi
Osoba se može odlučiti za voćnu dijetu iz različitih razloga. Neki je privremeno koriste kako bi kontrolisali tjelesnu težinu, dok je drugima to životni izbor iz moralnih razloga.
Voće je odličan izvor antioksidanasa i vitamina, uključujući i neke koji nedostaju u standardnoj ishrani.
Mnogo voća sadrži visoke količine vitamina C, koji pomaže u obnovi tkiva i održavanju zdravih desni i zuba, kalijuma koji je važan za održavanje zdravog krvnog pritiska, kao i folata koji pomaže organizmu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca.
Voće je prirodno niskokalorično i predstavlja odličan izvor dijetalnih vlakana.
Dovoljan unos vlakana može smanjiti rizik od srčanih bolesti, sniziti nivo holesterola, poboljšati rad crijeva i smanjiti zatvor, kao i stvoriti osjećaj sitosti. Međutim, voćni sokovi sadrže malo ili nimalo vlakana.
Zagovornici frutarijanstva
Oni koji se pridržavaju ove vrste ishrane često navode promjene u organizmu na početku, kada se tijelo „čisti“ od toksina. Nuspojave mogu biti glavobolja, slabost i vrtoglavica, ali one obično kratko traju. Nakon toga, frutarijanci tvrde da se osjećaju bolje nego ikada.
Najpoznatiji frutarijanac bio je indijski političar Mahatma Gandi, ali je nakon nekoliko godina morao da odustane zbog zdravstvenih problema i pređe na strogu vegetarijansku ishranu koja je uključivala kozje mlijeko.
Ovu dijetu je jedno vrijeme praktikovao i Stiv Džobs, suosnivač kompanije Apple, koji je tvrdio da mu podstiče kreativnost. Pokušao ju je i Ešton Kučer, koji ju je koristio za pripremu uloge u filmu o Džobsu iz 2013. godine.
Njegova ishrana, koja se sastojala samo od voća, orašastih plodova i sjemenki, dovela je do toga da je dva puta hospitalizovan zbog pankreatitisa.
Ipak, zagovornici frutarijanstva smatraju da proteini nisu ključni za pravilno funkcionisanje tijela, jer su potrebne aminokiseline koje grade proteine, a organizam ih može dobiti i na druge načine.
Nedostatak vitamina B12 objašnjavaju tvrdnjom da on ne dolazi isključivo iz namirnica životinjskog porijekla, već iz koenzima koji se nalazi u pljuvački.
U svakom slučaju, ako se odlučite za ovakav način ishrane, potrebno je biti oprezan i pažljivo pratiti signale svog organizma.
