Jaje na oko, poširano na tostu ili meko kuvano sa žumancetom za umakanje – jaja su dugo igrala glavnu ulogu u klasičnom britanskom doručku. Brza su, zasitna i puna proteina, zajedno sa hranljivim materijama poput holina i vitamina D, koji su povezani sa zdravljem mozga i kostiju.
Sada, nova studija istraživača sa Univerziteta Loma Linda u Kaliforniji, SAD, sugeriše da možda postoji još jedan razlog da se uključe u ishranu. Redovna konzumacija jaja povezana je sa manjim rizikom od Alchajmerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, piše Dejli mejl.
Istraživači su primijetili stepenovani obrazac, gdje je veći unos jaja povezan sa progresivno manjim rizikom od bolesti. Starije osobe koje su jele jaja pet ili više puta nedjeljno, imale su do 27 odsto manju vjerovatnoću da razviju Alchajmerovu bolest tokom 15-godišnjeg praćenja, u poređenju sa onima koji ih jeli rijetko ili nikada.
Oni koji su jeli jaja dva do četiri puta nedjeljno imali su oko 20 odsto manji rizik, dok je čak i umjeren unos, kao što je jednom nedjeljno ili nekoliko puta mjesečno, bio povezan sa smanjenjem od oko 17 odsto.
Ovi nalazi dolaze iz velike, dugoročne studije, sprovedene na skoro 40.000 odraslih koji su praćeni tokom vremena. Tokom perioda studije, 2.858 učesnika razvilo je Alchajmerovu bolest.
Odličan izvor proteina
Jaja dugo igraju glavnu ulogu u britanskom doručku i odličan su izvor proteina. Istraživanje, objavljeno u časopisu „The Journal of Nutrition”, pokazalo je da oni koji nikada nisu jeli jaja imaju najveći ukupni rizik od razvoja demencije.
Posebna analiza je sugerisala da je potpuno izbjegavanje jaja povezano sa 22 odsto većim rizikom u poređenju sa konzumiranjem jednog jajeta nedjeljno.
Istraživači kažu da jaja sadrže nekoliko hranljivih materija za koje se smatra da podržavaju zdravlje mozga, uključujući holin, vitamin B12, vitamin D, selen, jod i omega-3 masti, zajedno sa vitaminima B povezanim sa pamćenjem i funkcijom nerava. Oni smatrju da ove hranljive materije djeluju zajedno kako bi poboljšale kognitivne funkcije, iako tačni mehanizmi ostaju nejasni.
Studija je, takođe, testirala zamjene za jaja drugim namirnicama bogatim proteinima, kao što su orasi, sjemenke ili mahunarke. Rezultati su pokazali slične obrasce povezanosti, što ukazuje da bi opšti obrasci ishrane mogli da budu važni.
Jaja ne sprječavaju demenciju
Autori, međutim, naglašavaju da nalazi ne pokazuju da jaja sprječavaju Alchajmerovu bolest. Kao opservaciona studija, ona može samo da identifikuje povezanost, a ne da dokaže uzrok i posljedicu.
Druge razlike u načinu života ili ishrani i dalje mogu da utiču na rezultate.
Istraživači, takođe, napominju da je ispitivana populacija bila zdravstveno svjesna, sa niskim stopama pušenja i konzumiranja alkohola, što može da ograniči koliko ovi nalazi mogu široko da se primijene.
Prethodna istraživanja o ishrani i riziku od demencije bila su pomiješana, pri čemu su neke studije sugerisale potencijalne kognitivne koristi od konzumiranja jaja, dok su druge pronašle mali ili nikakav efekat.
Takođe, došlo je do promjene u razmišljanju o holesterolu u jajima. Dok su stariji savjeti često preporučivali ograničavanje unosa, novija istraživanja pokazuju da holesterol u ishrani ima manji uticaj na holesterol u krvi nego što se ranije vjerovalo, pri čemu zasićene masti igraju veću ulogu, prenosi b92.net
Stručnjaci sada generalno smatraju jaja bezbjednim dijelom uravnotežene ishrane, a svaka zabrinutost se često više odnosi na to kako se kuvaju ili sa čim se jedu.
