Godinama smo živjeli u zabludi.
Mnogi vlasnici pasa godinama se oslanjaju na jednostavno pravilo prema kojem jedna godina života psa odgovara sedam ljudskih. Iako je računica laka i praktična, naučnici kažu da nije naročito precizna. Istraživanje objavljeno 2020. godine pokazalo je da psi ne stare ravnomjerno, odnosno sedam puta brže od ljudi tokom čitavog života.
Naprotiv, njihov proces starenja mnogo je intenzivniji u pojedinim životnim fazama, posebno dok su mladi, a kasnije se značajno usporava, piše Science Alert.
Naučnici proučavali promjene u DNK
Kako bi pronašli precizniji način određivanja starosti pasa, istraživači su analizirali uzorke krvi 104 labradora, od štenaca do pasa starih 16 godina.
Proučavali su obrasce metilacije na desetinama hiljada mjesta u DNK i zatim ih uporedili sa postojećim podacima dobijenim od 320 ljudi, starosti od jedne do 103 godine.
Metilacija DNK predstavlja hemijske promjene koje učestvuju u regulisanju aktivnosti gena. Kako ljudi i životinje stare, ti obrasci mijenjaju se na predvidljiv način, zbog čega naučnici mogu da ih koriste kao svojevrsni „epigenetski sat“ za procenu biološke starosti.
Rezultati su pokazali da su obrasci kod mladih pasa najsličniji onima kod mladih ljudi, dok stariji psi imaju više sličnosti sa starijim ljudima. Ipak, način na koji se promjene odvijaju između tih životnih faza nije ravnomjeran.
Drugim riječima, psi veliki dio biološkog starenja prolaze veoma rano, nakon čega se taj proces usporava.
Koliko onda vaš pas zaista ima “ljudskih godina”?
Na osnovu rezultata istraživači su napravili matematičku formulu za pretvaranje psećih godina u ljudske:
ljudske godine = 16 × ln (godine psa) + 31
“ln” predstavlja prirodni logaritam starosti psa izražene u kalendarskim godinama.
Prema ovoj računici, pas star godinu dana biološki odgovara čovjeku od približno 31 godine. Dvogodišnji pas odgovara čovjeku od oko 42 godine, dok bi četvorogodišnji pas imao približno 53 “ljudske godine”.
Kako pas postaje stariji, proces starenja se usporava. Tako pas od 12 godina, prema ovoj formuli, odgovara čovjeku starom oko 71 godinu.
Zanimljivo je i poređenje najranijeg perioda života. Štene staro osam nedjelja ima epigenetsku starost koja približno odgovara ljudskoj bebi od devet mjeseci.
Formula ipak ne važi jednako za svakog psa
Istraživanje ima važno ograničenje – naučnici su proučavali isključivo labradore. Zbog toga upozoravaju da različite rase, koje mogu imati veoma različit životni vijek, vjerovatno nemaju potpuno iste krive starenja.
Poznato je, na primjer, da veći psi uglavnom žive kraće od manjih, dok mješanci u prosjeku mogu živjeti duže. Na životni vijek mogu uticati i drugi faktori, zbog čega nije moguće pretpostaviti da čivava i njufaundlend stare potpuno istim tempom.
Istraživanje nije važno samo zbog računanja psećih godina
Cilj naučnika nije bio samo da vlasnicima pasa ponude zanimljiviji i precizniji način računanja starosti njihovih ljubimaca. Željeli su i da bolje razumiju šta se događa sa DNK sisara tokom starenja.
Psi bi zbog toga mogli biti posebno značajni za buduća istraživanja starenja. Oni sa ljudima dijele veliki dio životnog okruženja, uključujući faktore poput ishrane i izloženosti različitim hemikalijama.
Krajnji cilj ovakvih istraživanja jeste bolje razumijevanje procesa starenja i pronalaženje načina koji bi u budućnosti mogli da doprinesu dužem i zdravijem životu – i ljudi i pasa, prenosi Nova.rs.
