Postepeno zamućenje vida često se pripiše godinama ili dioptriji, ali pregled može pokazati da je uzrok katarakta i pomoći da se na vrijeme planira liječenje.
Katarakta ne boli, ne crveni oko i ne javlja se preko noći, pa je većina nas primijeti tek kad nešto počne da smeta.
Prvo se pomisli na naočare, zatim na umor, pa na godine. Tako prođu mjeseci, a ponekad i godine.
Zato je korisno znati po čemu se katarakta razlikuje od običnog umora očiju, kome je pregled posebno potreban i šta očekivati ako se pokaže da je operacija pravi korak.
Šta je katarakta?
Katarakta je zamućenje prirodnog sočiva oka. Najčešće se razvija postepeno, a samo zamućenje ne boli, pa se promjena može dugo pripisivati umoru, godinama ili naočarama.
Narodni naziv za kataraktu je siva mrena. Kako sočivo gubi svoju providnost, svjetlost teže prolazi do mrežnjače i ne može se ispravno fokusirati, te vid postaje mutniji, sa slabijim kontrastom i manje jasnim bojama.
Zato pacijent ponekad ima osjećaj da naočare više ne mogu da izoštre sliku kao ranije, čak i kad se dioptrija promijeni.
Kako prepoznati kataraktu?
Simptomi obično ne nastanu preko noći. Čovjek se prilagođava sitnim promjenama, pa ih često prvo primijeti u vožnji, pri čitanju ili kada jedno oko vidi slabije od drugog.
Više o tome kako izgledaju simptomi katarakte možete pročitati na stranici klinike.
-vid je zamućen, kao kroz mutno staklo
-oko svjetala se javljaju blještanje ili krugovi, posebno tokom noćne vožnje
-jaka svjetlost smeta više nego ranije
boje djeluju bljeđe, a kontrast slabiji
-čitanje postaje teže i potrebno je jače svjetlo
-dioptrija se češće mijenja, ali nove naočare ne donose očekivano poboljšanje
Rjeđe se može javiti dvostruka slika na jednom oku.
Katarakta takođe može biti izraženija na jednom oku, zbog čega razlika u vidu između očiju ponekad postane prvi razlog za pregled.
Kako katarakta na oba oka ne napreduje istim tempom, bolje oko može neko vrijeme prikrivati problem, pa promjena postane očigledna tek kada se vid provjeri odvojeno na svakom oku.
Ko ima veći rizik?
Najčešći oblik katarakte povezan je sa starenjem. Rizik može biti veći i kod osoba koje imaju dijabetes, dugo koriste kortikosteroide, ranije su povrijedile ili operisale oko, puše ili su godinama mnogo izložene UV zračenju.
Nasljeđe takođe može imati ulogu. Sam faktor rizika ne znači da osoba ima kataraktu, niti se dijagnoza postavlja samo na osnovu simptoma.
Zaštita očiju od UV zračenja, dobra kontrola šećera i prestanak pušenja mogu usporiti razvoj, ali ne mogu ukloniti zamućenje koje je već nastalo.
Kada je vrijeme za pregled?
Ne treba čekati da katarakta „sazri”. Pregled ima smisla kada promjene vida počnu da otežavaju vožnju, čitanje, posao ili samostalno obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Prisustvo katarakte ne znači automatski da je odmah potrebna operacija.
Nekome će smetnje dugo biti beznačajne, dok će drugome i umjereno zamućenje značajno otežati noćnu vožnju ili čitanje. Odluka zavisi od toga koliko smetnje utiču na život, od nalaza oka i od opšteg zdravstvenog stanja.
Ako se vid naglo pogorša, ako se javi jak bol, izraženo crvenilo ili osjećaj „zavjese” u vidnom polju, to nije tipičan tok postepene katarakte i potreban je hitan oftalmološki pregled.
Šta se dešava na oftalmološkom pregledu?
Pregled obično uključuje provjeru vidne oštrine i dioptrije, pregled sočiva i, prema nalazu, mjerenje očnog pritiska, te procjenu rožnjače i mrežnjače.
Time se ne potvrđuje samo da li postoji katarakta, nego se procjenjuje i šta još može uticati na kvalitet vida. Ako se razmatra operacija, radi se biometrija, odnosno mjerenje dužine oka kojim se proračunava jačina vještačkog sočiva koje će biti ugrađeno.
Važno je procijeniti i druge bolesti oka, jer promjene na mrežnjači, makuli, očnom živcu ili glaukom mogu ograničiti vid i poslije uspješno izvedene operacije katarakte.
Šta očekivati od operacije?
Jedini efikasan način liječenja katarakte je operacija. Kapi, suplementi, prirodni preparati i vježbe za oči ne mogu razbistriti zamućeno sočivo.
Kada je operacija preporučena, najčešće se primjenjuje fakoemulzifikacija. To je postupak u kojem ultrazvučna sonda kroz malu inciziju usitnjava zamućeno prirodno sočivo, njegovi dijelovi se uklanjaju, a na njegovo mjesto ugrađuje se savitljivo vještačko, odnosno intraokularno sočivo.
Fakoemulzifikacija nije laserska operacija.
Izbor sočiva nije isti za svakoga. Zavisi od mjerenja oka, stanja drugih struktura oka i svakodnevnih potreba pacijenta.
Razgovara se i o tome šta je osobi važnije u svakodnevici, na primjer čitanje, rad na srednjoj udaljenosti ili vid na daljinu.
Cilj razgovora prije zahvata je da pacijent razumije šta određeno sočivo može ponuditi i koja su realna očekivanja. Nijedna vrsta sočiva ne garantuje potpunu nezavisnost od naočara.
U većini slučajeva oko se umrtvljuje kapima, pacijent je budan i odlazi kući isti dan. Poslije zahvata koriste se kapi prema uputstvu ljekara i dolazi se na dogovorene kontrole. U prvim danima može postojati blago žuljanje ili osjećaj stranog tijela.
Oko ne treba trljati, a težak fizički napor izbjegava se onoliko dugo koliko oftalmolog preporuči. Pacijentu se zato daju jasne upute šta može raditi i kada se postepeno vraća uobičajenim aktivnostima.
Kod mnogih pacijenata vid se postepeno poboljšava, ali brzina oporavka nije ista kod svih.
Operacija katarakte uz uputnicu FZO RS
Operacija katarakte uz uputnicu FZO RS je 100% o trošku FZO RS i dostupna je osiguranicima iz cijele Republike Srpske u Specijalnoj privatnoj klinici Medico Laser u Banjoj Luci.
Osiguraniku je potrebna uputnica, a za informacije i dogovor može pozvati 051 318 600. Termin operacije dogovara se odmah poslije pregleda i klinika nema listu čekanja.
Ako ste kod sebe ili roditelja prepoznali postepeno zamućenje vida, promjene pri noćnoj vožnji ili potrebu za sve jačim svjetlom, zakažite pregled kod oftalmologa da biste saznali šta je uzrok i da li je potrebno liječenje.
dr Milan Preradović, specijalista oftalmologije, Specijalna privatna klinika Medico Laser, Banja Luka.
Izveo više od 10.000 oftalmoloških operacija.
