Nakon dvije godine relativno loše medonosne sezone, pčelari banjalučke regije zadovoljni su ovogodišnjim prinosima, ali nisu subvencijama, zbog čega očekuju da će im podsticaji u sljedećoj godini biti veći.
Kazao je to za “Glas Srpske” predsjednik Društva pčelara “Banjaluka” Damir Barašin te dodao da su ove godine dobijali šest maraka po košnici, a lani 8,10 KM.
– Nedavno smo imali razgovore u Ministarstvu poljoprivrede, gdje smo ih upoznali s tim da su pčelari u Srpskoj ove godine dobili najmanju podršku u posljednje tri godine. Povećanjem budžeta za poljoprivredu očekujemo da će se i to povećati – kazao je Barašin koji je i predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske. Istakao je da nisu zadovoljni ni podsticajima iz gradskog budžeta.
– Smatramo da ima još prostora da se pčelarima pomogne, pogotovo onima koji žive isključivo od pčelarstva. Nakon izbora nove vlade intenzivnije ćemo na ovu temu razgovarati sa nadležnima iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela te resornog ministarstva – kazao je Barašin.
Objasnio je da je banjalučka regija dobro podneblje za pčelarstvo, jer na nekih 50 ili 60 kilometara oko Banjaluke može opstati bagremova paša, paša amorfe, livadska, kestenova i lipova paša.
Dolaskom zime i hladnog vremena, kako kaže, skače prodaja meda, zbog čega u narednom periodu očekuju veću potražnju.
– Kod nas med slabo ide sve dok ne zahladi, a kako krene vrijeme prehlade, tako se intenzivira i prodaja. Potražnja se povećava i sa dolaskom ljudi iz dijaspore i za vrijeme praznika – kazao je Barašin.
Istakao je da su cijene u odnosu na prošlu godinu više za oko 10 odsto, tako da teglica meda u Banjaluci košta do 25 KM, u zavisnosti od vrste, ali su bagremov i šumski nešto malo skuplji od drugih vrsta.
Za matičnim mliječom, čijom proizvodnjom se bavi veoma malo ljudi, ali i propolisom, kako kaže, vlada solidna potražnja.
– Propolis bi morao daleko više da bude zastupljen u upotrebi, jer su njegovi zdravstveni benefiti veoma veliki – rekao je Barašin dodajući da je svijest povećana tokom pandemije, pa ga konzumira više stanovnika.
Direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Draško Ilić kaže da su ovogodišnje subvencije na istom nivou kao prethodnih godina.
– Isplatili smo subvencije kako je pravilnikom definisano. Pčelare nismo samo podržavali subvencijama nego smo odobravali određene projekte u pčelarstvu, pa je mnogo njih tako nabavilo opremu – rekao je Ilić. U Centru kažu da je za finansiranje opreme u pčelarstvu izdvojeno oko 46.000 KM za 12 korisnika.
