Kupci su prilično probirljivi kada biraju koje mlijeko da dodaju u svoju korpu za kupovinu.
Dok je kravlje mlijeko i dalje omiljeno u Velikoj Britaniji, svi veliki trgovci na malo nude niz alternativa bez mlijeka, kao što su ovas, soja i badem.
Ali sa svim ovim opcijama, može biti teško odabrati najbolju za vaše zdravlje.
Dr Dvejn Mejlor, jedan od vodećih britanskih istraživača ishrane, rekao je za Daily Mail da je kravlje mlijeko ono koje nudi najviše hranljivih materija, proteina i prirodnih šećera.
Dok mnogi prelaze na biljno mlijeko kao dio veganske ishrane, navodeći zdravstvene, etičke ili ekološke razloge, ovoj opciji nedostaje vitalnih vitamina, rekao je on.
Mnoge biljne alternative mlijeka, kao što su bademovo, sojino i ovseno mlijeko, sadrže manje vitamina od kravljeg mlijeka osim ako nisu obogaćene.
Kravlje mlijeko je najkaloričnije, ali prirodno sadrži i veće nivoe kalcijuma, proteina, vitamina B12 i joda.
Punomasno kravlje mlijeko ima više kalorija i zasićenih masti u poređenju sa alternativama na biljnoj bazi, sa 132 kalorije i 4,8 grama zasićenih masti u 200 mililitara.
Međutim, poluobrano kravlje mlijeko, najpopularniji izbor u Velikoj Britaniji, ima nešto manje, sa 100 kalorija i 2,2 grama zasićenih masti na 200 mililitara.
Mlječni proizvodi čine oko četvrtine zasićenih masti u ishrani ljudi u Velikoj Britaniji. Previše konzumiranja povećava rizik od visokog holesterola i srčanih oboljenja.
Zbog toga se ženama savjetuje da ograniče unos na 20 grama dnevno, dok muškarci ne bi trebalo da imaju više od 30 grama, kažu zdravstveni stručnjaci.
Biljno mlijeko sadrži dio zasićenih masti koje se nalaze u kravljem mlijeku i može imati samo polovinu kalorija.
Bademovo mlijeko sadrži 0,2 grama zasićenih masti i samo 50 kalorija na 200 mililitara.
Slično, sojino mlijeko sadrži 0,6 grama zasićenih masti i 84 kalorije, dok ovseno mlijeko sadrži 0,4 grama zasićenih masti i 94 kalorije u istoj količini.
Uprkos tome, stručnjaci kažu da je kravlje mlijeko zapravo najzdravije. To je zato što biljnim opcijama nedostaju vitalni hranljivi sastojci.
Kravlje mlijeko sadrži kalcijum koji je ključan za zdrave kosti i zube i proteine potrebne za rast i razvoj. Takođe ima vitamin B12, koji pomaže tijelu da stvara crvena krvna zrnca, i jod, koji pomaže u stvaranju važnih hormona štitne žlijezde.
Alternative na biljnoj bazi mogu da sadrže manje hranljivih materija, osim ako su obogaćene.
Dr Mejlor, registrovani dijetetičar na medicinskoj školi Aston u Birmingemu, rekao je da „možda najveća razlika u ishrani leži u vitaminima i mineralima“.
Iako će mnogi imati dodat kalcijum, nivoi vitamina B12 i joda značajno variraju u zavisnosti od toga koliko je obogaćeno alternativom biljnog mlijeka.
„Važno je pažljivo provjeriti organske verzije jer one obično imaju najniži nivo obogaćivanja ovim ključnim vitaminima i mineralima“.
„Kravlje mlijeko je takođe prepuno proteina nego opcija bez mlječnih proizvoda, sa 7,2 grama u polu-obranom i sedam grama u porciji od 200 mililitara punomasnih opcija.
Dok čaša sojinog mlijeka sadrži oko 6,5 grama, bademovo i ovseno mlijeko imaju samo oko jedan gram proteina.
To znači da neke opcije jedva doprinose preporukama za dnevni unos proteina da ljudi svakodnevno konzumiraju 0,75 grama proteina po kilogramu tjelesne težine.
Prema ovoj jednačini, prosječnoj ženi je potrebno 45 grama, dok je muškarcu potrebno 55 grama.
Pored toga, šećeri u kravljem mlijeku su takođe bolji za vas, kaže dr Mejlor.
Dok mlječna opcija ima oko devet grama šećera po čaši od 200 mililitara, a opcije na biljnoj bazi se kreću od oko nula grama do šest grama, šećer u mlijeku, koji se zove laktoza, je prirodan.
Dr Mejlor je rekao da je u kravljem mlijeku šećer samo laktoza koja se sporo vari, dok se alternativa biljnom mlijeku može zasladiti voćnim sokom ili dodatkom šećera, piše N1.
„Dodati šećeri imaju tendenciju da se brzo vare i upravo zbog toga se smatraju manje zdravim“, objasnio je on.
