Masline su bogate važnim fitonutrijentima i poznate po visokom sadržaju vitamina E, antioksidansima koji se bore protiv raka i blagotvornom dejstvu za kardiovaskularni sistem, ali to nije sve.
Poznate su uglavnom po svom ulju, a ljudi u maslinama uživaju širom svijeta. Porijeklom iz mediteranskih regiona Azije, Evrope i Afrike, dolaze u mnogim veličinama i varijantama i nude brojne velike zdravstvene benefite.
Masline su glavna komponenta hranljive mediteranske ishrane, koja stavlja dobre masti u prvi plan i podstiče primjenu maslinovog ulja kao primarnog izvora masti u ishrani. Ovakva ishrana ne podstiče smanjenje masti, već zamjenu nezdravih masti zdravima, poput mononezasićenih masti, koje se nalaze u maslinama.
Voće ili povrće
Kada bi neko pitao da li su masline voće ili povrće, većina ljudi vjerovatno ne bi znala odgovor. Spadaju u koštuničavo voće a bliski rođaci su im breskve, bademi i mango.
Na istoku Mediterana, sa njihovih niskih stabala, ljudi su ih brali prije 6.000 do 8.000 godina. Maslinova grančica je dugo bila simbol mira i pobjede. Maslina se uzgaja vjekovima i na čije se berbe čekalo decenijama.
Kako kaže grčka mitologija, Atina se takmičila sa Posejdonom za tron nad Atinom. Atina je pobijedila nakon što je posadila prvu maslinu, jer je sud bogova i boginja odlučio da je to bolji poklon.
Masline se beru od oktobra do januara a plodovi masline se ne mogu jesti direktno i svježe ubrani sa drveta, jer su tvrdi i gorki.
Kalorije, vitamini, minerali…
Masline su niskokalorična opcija za užinu i odličan dodatak brojnim jelima, kao što su salate, tjestenine i pice. Iako postoji mnogo varijanti, većina ima sličnu nutritivnu strukturu.
Sto grama zelenih maslina ima 145 kalorija, 3,8 grama ugljenih hidrata, jedan gram proteina,15,3 grama masti, 3,3 grama vlakana, 3,8 miligrama vitamina E, 0,1 miligrama bakra, 52 miligrama kalcijuma, 0,5 miligrama gvožđa i 11 miligrama magnezijuma.
Regulacija pritiska i gustine kostiju
Masline mogu da pomognu u snižavanju holesterola i visokog krvnog pritiska. Pošto su masline dobar izvor „dobrih masti“, one ne oštećuju arterije kao druge masti.
Studije su pokazale njihovu sposobnost da snize krvni pritisak i pomognu u kontroli i smanjenju holesterola. Hipotenzivni efekti (snižavanje krvnog pritiska) su posljedica oleinske kisjeline koju sadrže.
Studije su pokazale značajno smanjenje krvnog pritiska i ukupne kardiovaskularne upale nakon konzumiranja maslina, maslinovog ulja i drugih namirnica u mediteranskoj ishrani.
Upalni procesi su u korjenu mnogih bolesti, bolova i povreda u tijelu. Ljekovi protiv bolova su efikasni u obuzdavanju bolova, ali mogu da imaju nepoželjne efekte.
Masline su vrsta prirodnog ibuprofena. Oni inhibiraju rast enzima koji stvaraju upalu i tako djeluju kao prirodni lijek za ublažavanje bolova.
Upala takođe igra veliku ulogu u kardiovaskularnim bolestima, što je još jedan razlog zašto su masline zdrave za srce.
Pregled studija objavljenih u European Journal of Nutrition pokazao je da fenolna jedinjenja u maslini mogu povećati broj dobrih bifidobakterija, koje proizvode vitamine i antibakterijske hemikalije u tijelu.
Dakle, masline poboljšavaju zdravlje crijeva i poboljšavaju funkciju mikrobioma, što znači da na njih možete gledati kao na prirodne probiotike.
Polifenoli iz maslina su korisni u sprječavanju gubitka gustine kostiju. Mnoge studije su pokazale efikasnost ovih jedinjenja u formiranju i održavanju zdravlja kostiju.
Zahvaljujući fitonutrijentima koje ishrana maslina obezbjeđuje, ovo voće je poželjno dodati u obrok sa kojim se slaže, ako imate problema sa kostima ili osteoporozom. (RTS)
