Viši naučni saradnik Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti Slobodan Novokmet rekao je za Srnu da konkursi za nove srpske riječi kao što je “duhoklonuće” umjesto “depresija”, služe za zabavu i da sumnja da će ući u svakodnevnu upotrebu i standardni srpski jezik.
“Generalno mišljenje struke je da ti konkursi, osim tog nekog kulturološkog, populističkog i zabavnog karaktera, nemaju neku realnu primenjivost u stvarnosti. Prosto, vrlo teško može bilo koja od tih reči u realnosti zaista da zameni bilo koji od tih termina ili reči za koje su predložene”, istakao je Novokmet.
On je rekao da konkurs za nove srpske riječi koje mogu da zamijene tuđice, koji je nedavno sprovela “Mala biblioteka” iz Londona, čiji su autori Srbi u dijaspori, jeste zanimljiv i simpatičan sa kulturološkog aspekta, u smislu pokazivanja kreativnosti i potencijala jezika da u okviru svojih mogućnosti stvara riječi.
Prema njegovim riječima, to jeste dobra prilika da se skrene pažnja na problem tuđica i pozajmljenica, ako je to uopšte i problem, ali da vrlo teško neka od tih novih riječi može u realnosti da zamijeni bilo koju od tuđica.
Novokmet je ukazao da se to pogotovo odnosi na predloženu riječ “duhoklonuće” za jedan usvojeni i već dugo u medicini prihvaćen i etabliran termin “depresija”, koji pod svojim nazivom pokriva različite aspekte tog oboljenja ili poremećaja.
“Tako da jedna reč kao što je `duhoklonuće`, koliko god ona delovala poetski, lepo skovana i koliko god ličila na neki jezik koji je Laza Kostić koristio i neke reči koje je on u svojim pesmama poetski kovao, ne može da pokrije sve one terminološke aspekte koje ta reč ima. Depresija nije samo klonuće duha, to je čitav jedan aspekt drugih nekih emoitivnih i psihosomatskih stanja”, ukazao je Novokmet.
On je dodao da isto važi i za neke druge riječi koje su predložene da zamijene strane riječi u srpskom jeziku.
“Prosto, strane reči nisu slučajno tu gde jesu. Dakle, one se pozajmljuju, zato što u tom trenutku ili nema nekog odgovarajućeg naziva za taj pojam koje one označavaju, ili se prosto traži neki sinonim ili neka zamena”, istakao je Novokmet.
On je napomenuo da je taj proces u jeziku stalan, uobičajen, normalan, odnosno ti međujezički kontakti, pozajmljivanja jesu nešto što je vrlo uobičajeno u svim jezicima i što se ne može nekim vještačkim putem mijenjati stvaranjem novih riječi, koje vrlo teško ulaze u svakodnevnu upotrebu.
KONKURSIMA SE STRANE RIJEČI NITI USVAJAJU, NITI MIJENjAJU
Novokmet je pojasnio da je za ulazak neke nove riječi u rječnik srpskog jezika, potreban niz potvrda u publicistici, jeziku književnosti i medija, te za to treba da prođe određeni period.
“Reči se brzo kuju, ali i brzo nestaju iz jezika. Da bi jedna reč mogla da ponese status neke opšteupotrebne reči, treba da prođe određeni vremenski period da se ona stabilizuje u sistemu i da se vidi da li se ona zaista koristi ili je samo u nekom određenom periodu `minula` kroz jezički sistem, ali se nije zadržala”, rekao je Novokmet.
Kada su nove riječi u pitanju, Novokmet je istakao da treba da prođe jedan period da bi se vidjelo hoće li će neka od njih zaživjeti.
“Čisto sumnjam da će i jedna od njih zaživeti. Vrlo je teško koordinisati i pokušati bilo kakvim konkursom to uraditi. Kako konkursima te strane reči nismo ni usvojili, tako ni konkursima nećemo zameniti. To su spontani procesi u jeziku, koji su vrlo kompleksni”, napomenuo je Novokmet.
On je ukazao da je jezik toliko kompleksan sistem da sa njime ne može upravljati sa strane, niti nekim odredbama, niti konkursima.
Prema njegovim riječima, mora da prođe određeni period, ali da mu se čini da će se “duhoklonuće” ove godine koristiti, ali, nažalost, u jednom ironičnom kontekstu i u kontekstu toga da će ljudi izvještavati da je to nova riječ u srpskom jeziku.
“Ali, van toga i van nekog duhovitog i ironičnog konteksta, sumnjam da će je iko upotrebljavati kao ono za šta su je namenili. Nema šanse da postane standard”, istakao je Novokmet.
“Mala biblioteka” iz Londona pokrenula je nedavno konkurs za izbor najljepše nove srpske riječi koja bi mogla da zamijeni neku tuđicu, pa je izabrana riječ “duhoklonuće” u zamjenu za “depresiju”. Autori konkursa su Srbi koji žive u Velikoj Britaniji i inostranstvu. (Srna)
