Bilo koja aktivnost, čak i spavanje ili stajanje, zapravo, skoro svaka fizička aktivnost tokom dana, pokazala se boljom i korisnijom za zdravlje srca i cirkulacije nego dugo sjedenje, prema novoj studiji međunarodnog tima .
Daleko od toga da istraživanja sugerišu da bi kancelarijske stolice svi trebalo da zamijenimo udobnim foteljama, naprotiv, istraživači su željeli da ukažu da čak i vrlo male dnevne promjene u fizičkoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kada je u pitanju zdravlje našeg srca i cirkulatorni sistem.
Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sistema, za indeks tjelesne mase (BMI) i obim struka, za nivo holesterola i glikovanog hemoglobina (GHB), koji je marker dijabetesa tipa 2. I spavanje je bolje od sjedenja.
Rezultati pokazuju da je čak i san, odnosno dobar i kvalitetan san, bolji i korisniji za naše zdravlje od sjedenja do kasno u noć ispred neke nove Netflik kriminalne drame ili trilera.
Najnoviji dokazi potvrđuju ono što smo već znali – da je sjedentarni način života ‘ubica’ našeg srca i zdravlja, i sugerišu da samo nekoliko minuta fizičke aktivnosti dnevno doprinosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, snižava holesterol i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine.
Sve više bolesti povezanih sa produženim sjedenjem
Konačan zaključak našeg istraživanja je da, koliko god male promjene u načinu kretanja, pozitivno utiču na zdravlje srca, a na kraju je važan i intenzitet pokreta, rekao je šef studije, epidemiolog sa koledža Univerziteta u Londonu, Džo Blodžet.
Zamijenite sjedenje fizičkom aktivnošću, čak i na nekoliko minuta
Ustanovljeno je da je najkorisnije kada subjekti zamijene sjedenje umjerenom do intenzivnom fizičkom aktivnošću, kao što su trčanje, brzo hodanje ili penjanje uz stepenice, ili bilo koja aktivnost koja vam je povećala broj otkucaja srca. i učinio da dišete brže, čak i na minut ili dva, rekao je Blodgett.
Rezultati studije, objavljeni u časopisu European Heart Journal, pokazuju zdravstvenu korist kada se “samo 4 do 12 minuta sjedećeg načina života dnevno pretvori u isti broj minuta fizičke aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta”.
Naravno, preporučljivo je da bude više. Samo 22 minuta fizičke aktivnosti dnevno neutrališe efekte produženog sjedenja.
A nivo šećera u krvi se smanjio kada su učesnici studije provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući nego sjedeći.
Kao primjere umjerene fizičke aktivnosti, autori su naveli veoma brzo hodanje (6 km/h ili više), intenzivno čišćenje stana, kao što je pranje prozora, vožnja bicikla ili igranje badminton.
Ako radni sto na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za naš cirkulatorni sistem.
Da bi bolje razujmeli odnos između različitih vrsta pokreta, istraživači su kombinovali podatke iz šest studija na više od 15.000 učesnika, koje su im dale uvid u različite efekte sedentarnog načina života, stajanja, lagane i umjerene fizičke aktivnosti i sna na zdravlje srca.
Svi subjekti su tokom studije nosili uređaje za mjerenje nivoa aktivnosti 24 sata dnevno. Rezultati kažu da je najkorisnije bilo umjereno do intenzivno vježbanje, praćeno laganim fizičkim aktivnostima, a zatim spavanjem ili stajanjem.
Studija je takođe otkrila da je zamjena 30 minuta sjedenja dnevno sa 30 minuta umjerene do snažne fizičke aktivnosti imala najveći efekat na ljude sa nižom tjelesnom masom. Istraživanja su pokazala da poboljšanje takve statistike ne zahtijeva velike promjene.
Računica je pokazala da žena od 54 godine sa prosječnim indeksom tjelesne mase 26,5, koja dnevno 30 minuta sjedenja zamijeni umjerenim ili intenzivnim vježbanjem, uspijeva da smanji BMI u prosjeku za 2,7 odsto
Ako iskoristite tih pola sata za brzu šetnju koja ubrzava vaš puls, obim struka bi se mogao smanjiti za 2,5 centimetra, a GHB bi mogao pasti za oko 3,6 odsto.
Ako dio vremena provedenog u spavanju, stajanju ili sedenju zamijenimo laganom do umereno intenzivnom fizičkom aktivnošću, to će pozitivno uticati na naš sistem krvotoka.
Ako su naši izbori ograničeni na sjedenje na kauču da gledamo još jednu napetu zločinačku epizodu na Netflik-u ili na dobar noćni odmor, odmor bi trebalo da bude prioritet.
U idealnom svijetu, svi bismo bili srećni da se odreknemo dugih i napornih radnih sastanaka radi dugih šetnji, plivanja, vožnje biciklom, a zatim idemo kući na dobar san.
Ali čak i u nesavršenom svijetu, možemo odlučiti da prošetamo dio puta do kuće, popnemo se stepenicama i ponekad malo ranije uveče ugasimo svijetlo kako bismo produžili život svom srcu.
