Banjalučki maraton, četvrti po redu, biće održan sutra. Prijavljeno je oko 750 učesnika sa svih kontinenata, osim Afrike. Tako će ulicama Banja Luke trčati trkači koji pripadaju preko 30 nacionalnosti.
Osim maratonske dužine od 42,19 kilometara, biće različite trke koje će zadovoljiti svačiji izazov. Prije svega, to je Banjalučki polumaraton (21,1 kilometar). Zatim, Dream Team štafeta (10 kilometara), Banja Luka 10 kilometara dužinski sprint, Bambini maraton, trka za najmlađe učesnike i Fun Run trka.
Direktor Banja Luka maraton Miloš Lolić za Fenu kaže da će ove godine učesnici moći da osjete novu trasu koja je izmijenjena za maraton i polumaraton.
-Trasa je promijenjena kako bi trkačima dala što bolji doživljaj Banje Luke. Bazira se više na centru ili gradskom i prigradskom jezgru Banje Luke kako bi stranci koji procentualno imaju najveće učešće na maratonu, mogli prilikom trčanja da upoznaju naš grad – objašnjava Lolić.
Komplentna polumaratonska trasa biće u centru grada, a sve trase su sertifikovane kod Svjetske asocijacije za dužinsko trčanje (AIMS.)
-Registrovanih učesnika, odnosno obrađenih prijava ima oko 700-800. Teško je reći koliko njih će se pojaviti na sam dan trke, a ustaljeni procenat je da na trku ne dođe između 10 i 20 odsto prijavljenih iako su uplatili učešće. Tako da očekujemo na ulicama Banje Luke nekih 600-700 trkača na maratonu, polumaratonu i trakama od 10 kilometara – dodaje Lolić.
Oko 300 mališana se očekuje na Bambini trci i 500-1.000 ljudi na trci zabavnog karaktera ili Fun Run, humanitarnoj trci, odnosno trci namijenjenoj za cijele porodice od Trga Krajine do Kastela.
-Ta trka je simpatična, nekada dječica idu i na biciklu, vode se i kućni ljubimci – kaže Lolić.
Po njegovim riječima, stranci imaju najveće učešće na maratonu, oko 60-70 odsto, na polumaratonu su pola stranci, a druga polovina su trkači iz BiH, dok je na trkama do 10 kilometara većinski stanovništvo iz BiH plus region.
-Bitna činjenica koju ne smijemo zaboraviti jeste da se ove godine održava 10. Banjalučki polumaraton i sebi uvijek dajem za pravo da kažem da je to događaj sa kojim je i počelo trčanje u našem gradu. Trčanje sada izgleda kao pravi rekreativni sport koji je prihvaćen, nije više sport koji je gledan sa nekom stigmom poput muškarca koji zimi trči u helankama – napominje Lolić.
Kaže da su mu organizatori trka iz većih gradova, poput Ljubljanje i Beograda, rekli da je prvih 10 godina najteže, da su i oni prolazili kroz identične poteškoće.
-Tako da se nadam da će sugrađani shvatiti važnost ovog događaja i da će se pridružiti u što većem broju u nedjelju na ulicama našeg grada. Mislim da mali broj ljudi zna koliko je važna podrška trkačima, pa i onima koji su fizički najspremniji. Zna se desiti da trkač nekada udari u neku nevidljivu barijeru koja ga obeshrabri i izazove probleme, pa psihički blokira. Zato je podrška sugrađana jako potrebna – ističe Lolić.
Podsjeća da se Banjalučki maraton nalazi na mapi Tursitičke organizacije koji je sam po sebi više turistički. Značajan broj trkača trče maraton jer su, kako objašnjava, “kolekcionari“ gradova ili država.
– Ti ljudi se nikada ne bi odlučili da trče u Banjoj Luci ili bilo gdje drugo da nema maratona i zato je to poseban turistički kapacitet. Maraton je najprestižnija disciplina koja se veže za najveće svjetske metropole kao što su New York, Chicago, Boston, Tokyo, London i Berlin – naglašava Lolić.
Tako Banjalučki maraton stavlja Banja Luku na svjetsku mapu, jer se nalazi u kalendaru AIMS i World maratona.
– A ove godine imamo čast što se podudaramo na isti dan kad i Berlin, događaj koji privlači najviše pažnje u svijetu. Ako se pogleda na kalendar AIMS, Banja Luka je odmah dva mjesta iznad Berlina. Mislim da je dobar dio ljudi prvi put čuo za Banja Luku baš zbog toga – smatra Lolić.
On napominje da je svjestan kako Banjalučani u posljednje vrijeme reaguju na saobraćajne gužve, a sutra će ostati “zaključani“ u pojedinim ulicama.
-Ali, maraton se dešava jednom u godini, jednom godišnje su zatvorene ulice i vjerujem da će sugrađani imati razumijevanja. Maksimalno smo se trudili da događaj krene što ranije kako bi što prije mogli da oslobodimo ulice – zaključuje Lolić.
