Sredozemno more ne samo da se zagrijava i postaje slanije, nego se brzina tih promjena ubrzava, uz mjerljiv signal na dubinama do dva kilometra, pokazuje analiza mjerenja od 1950. do 2025., saopštili su naučnici Instituta Ruđer Bošković.
Doktori nauka Elena Terzić i Ivica Vilibić u radu objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters analizirali su podatke iz peroda od 1950. do 2025. godine, objedinivši istorijska mjerenja sa istraživačkih brodova sa podacima savremenih autonomnih Argo plutača.
Savremeni Argo plutači su robotski mjerni uređaji koji plutaju u moru i sami prikupljaju informacije.
Mjere uglavnom temperaturu vode na različitim dubinama, salinitet, pritisak iz kojeg se određuje dubina kod nekih novijih uređaja i dodatne parametre, poput kiseonika i biogeohemijskih svojstava.
Najjednostavnije rečeno, to su plutajuće mjerne stanice bez posade.
Rezultati pokazuju da je u posljednjim godinama analiziranog perioda temperatura u prvih stotinak metara Sredozemnog mora bila oko dva stepena viša od prosjeka druge polovine XX vijeka, dok je zagrijavanje jasno vidljivo i između 300 i 1000 metara dubine.
“Prosječna stopa zagrijavanja govori nam koliko se temperatura mora mijenjala tokom nekog dužeg perioda.
Međutim, kada cijeli period opisujemo jednom prosječnom stopom, ne vidimo mijenja li se i sama brzina zagrijavanja.
Naši rezultati pokazuju da se ona povećava, pa prosjek može prikriti podatke koliko su promjene posljednjih decenija zapravo brže.”, objašnjava Terzić.
Istraživanje posebno ističe jadransko – jonsko područje, gdje se u južnom Jadranu snažan signal ubrzanog zagrijavanja pojavljuje i na dubini od oko 1000 metara, uz istovremene promjene saliniteta.
Jadran je, prema autorima, jedno od područja Sredozemlja u kojima nastaje gusta voda, koja tokom hladnih zima tone i prenosi svojstva stečena pri površini u duboke slojeve mora, a zatim dalje prema Jonskom moru i istočnom Sredozemlju.
“Kada signal promjene više ne vidimo samo pri površini nego i duboko u vodenom stubu, govorimo o mnogo široj promjeni svojstava mora.
Duboki slojevi svojevrsna su memorija onoga što se u sistemu događa tokom dužeg perioda.”, ističe Vilibić.
Autori dodaju da istraživanje ne daje konačan odgovor na to koji je pojedinačni proces odgovoran za uočeno ubrzanje, budući da promjene mogu biti povezane sa zagrijavanjem atmosfere, isparavanjem i padavinama, razmjenom vode sa Atlantikom kroz Gibraltar, kao i promjenama cirkulacije Sredozemnog mora. To je ujedno i sljedeći korak njihovog istraživanja./magazin.hrt.hr/
