Kongresmen Badi Karter, republikanac iz Džordžije, uputio je pismo Komitetu za dodjelu Nobelove nagrade za mir, navodeći da je Tramp imao “izuzetnu i istorijsku ulogu” u okončanju “oružanog sukoba između Izraela i Irana i sprječavanju najvećeg svjetskog državnog sponzora terorizma da dođe do najubojitijeg oružja na planeti”.
Donald Tramp je u ponedjeljak popodne objavio da se “Rat od 12 dana” završava prekidom vatre koji bi trebalo da stupi na snagu tokom noći između ponedjeljka i utorka, javlja Foks News.
Time se okončava nešto više od nedjelju dana od kada je Izrael prvi pokrenuo preventivni napad na Iran, tvrdeći da je Teheran opasno blizu posjedovanja nuklearnog oružja.
Dvije zemlje su potom razmjenjivale raketne udare narednih dana, a tokom vikenda su SAD izvele sopstvene vazdušne napade na tri ključna iranska nuklearna postrojenja.
Iran je u ponedjeljak odgovorio ispaljivanjem raketa na američku vojnu bazu u Kataru, ali ne prije nego što je unaprijed obavijestio američke i katarske zvaničnike. U tom napadu nije bilo povrijeđenih.
“Uticaj predsjednika Trampa bio je ključan u postizanju brzog dogovora za koji su mnogi vjerovali da je nemoguć. Predsjednik Tramp je takođe preduzeo hrabre i odlučne korake kako bi zaustavio iranske nuklearne ambicije i osigurao da najveći svjetski sponzor terorizma ostane nesposoban da dođe do nuklearnog oružja”, napisao je Karter u svom pismu.
On je rekao da Trampovo vođstvo tokom krize “oslikava same ideale koje Nobelova nagrada za mir teži da prepozna: težnju za mirom, sprečavanje rata i unapređenje međunarodne harmonije. U regionu pogođenom istorijskom netrpeljivošću i političkom nestabilnošću, takav proboj zahtijeva i hrabrost i jasnoću.”
“Predsjednik Tramp je pokazao i jedno i drugo, ponudivši svijetu rijedak tračak nade. Iz tih razloga, s poštovanjem podnosim ovu nominaciju Donalda Dž. Trampa, 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, da bude uzet u razmatranje za Nobelovu nagradu za mir”, zaključio je Karter.
Ovo nije prvi put da je Tramp nominovan za ovu nagradu, iako je još nije osvojio.
Kongresmen Darel Isa, republikanac iz Kalifornije, nominovao je Trampa za nagradu ranije ove godine, tvrdeći da je njegova pobjeda na izborima 2024. imala “zapanjujuće efikasan uticaj” na mir u svijetu.
Prema podacima sa sajta Nobelove nagrade, za Nobelovu nagradu za mir za 2025. do sada je nominovano 338 kandidata.
Karter, koji se takođe kandiduje za Senat u Džordžiji, ove godine je predstavio nekoliko značajnih zakona u znak podrške Trampu, iako se mnogi od njih smatraju uglavnom simboličnim.
Republikanac iz Džordžije predstavio je zakon kojim bi Grenland preimenovao u “Zemlju crvenih, bijelih i plavih” nakon što je Tramp izrazio interesovanje za preuzimanje tog teritorijalnog posjeda. Takođe je napisao zakon kojim bi Trampu bilo omogućeno da proda saveznu zgradu u Kaliforniji nazvanu po bivšoj predsjednici Predstavničkog doma Nensi Pelosi, demokrati iz Kalifornije.
Međutim, kada je riječ o sukobu na Bliskom istoku, čini se da je krhki mir već u opasnosti da se raspadne od utorka ujutru.
Karterova nominacija Trampa dolazi ubrzo nakon što je Izrael optužio Iran da je prekršio sporazum o prekidu vatre, što je Teheran demantovao, piše Telegraf.rs
