Očekuje se da će 70 odsto djece u Evropi 2050. godine razviti miopiju – biti kratkovida zbog stalne upotrebe mobilnih telefona, tableta i drugih ekrana, rekao je dječji oftalmolog i predsjednik Solunskog ljekarskog udruženja, Nikos Nicas.
Na skupu na temu „Uticaj igara, interneta i mobilnih telefona na djecu i adolescente“ kojeg je ove nedjelje organizovalo Solunsko ljekarsko udruženje, naglasio je da su posljedice dugotrajne upotrebe elektronskih uređaja u dvije glavne kategorije: digitalno naprezanje očiju, sa simptomima kao što su suvoća, suzenje, peckanje i glavobolja, i brzo povećanje miopije zbog stalnog gledanja u predmet koji je blizu očiju.
Odsustvo institucionalizovane preventivne kontrole u Grčkoj, dodao je, čini problem još akutnijim, prenijeli su atinski mediji.
Nicas je takođe predstavio nova sredstva za suzbijanje miopije, ali je rekao da naučno nije dokazana efikasnost naočara za ograničavanje takozvane plave svjetlosti ekrana.
Preporučio je da prilikom korišćenja ekrana djeca prave pauze svakih 30 minuta, a da odrasli primjenjuju „pravilo 20-20-20“: poslije svakih 20 minuta pred ekranom treba po 20 sekundi gledati u nešto što je udaljeno 20 stopa – šest metara.
Preporučio je roditeljima da djeci ograniče upotrebu mobilnih telefona i tableta, da ih podstiču da često prave pauze, da ekran bude najmanje 30 centimetara od lica i da djeca budu svakodnevno izložena prirodnoj svjetlosti.
Naglasio je da problem nije samo medicinski, već i socijalni i da je tužno vidjeti djecu koja su u grupi „uronjena“ u mobilne telefone, umjesto da razgovaraju jedna s drugom, ili se igraju.
„Djeca su ogledalo svojih roditelja: ako roditelj provodi cio dan s mobilnim telefonom, ne može tražiti od svog djeteta da radi drugačije“, naglasio je Nicas, podsjećajući da na gov.gr postoje dvije aplikacije koje mogu biti koristan alat za roditeljsku kontrolu.
Pedijatar/dječji neurolog i vanredna profesorka pedijatrije na Univerzitetu u Janjini Efterpi Pavlidu istakla je da 100% tinejdžera u Grčkoj pretjerano koristi mobilne telefone, tablete i druge ekrane i to daleko više od međunarodnih granica bezbjedne izloženosti.
Već 40–60% sasvim male djece, od 12 do 24 mjeseca starosti, dolazi u kontakt s ekranima 30–60 minuta dnevno, a djeca od dvije do šest godina dostižu 4–6 sati dnevno.
U uzrastu od šest do 12 godina upotreba se povećava na 7–8 sati, a u adolescenciji može dostići čak i 10 sati, pri čemu čak svih 100% adolescenata elektroniku koristi preko svih dopuštenih granica.
Međutim, prema SZO i Američkoj akademiji za pedijatriju, bezbjedna izloženost treba da bude nula za djecu do dvije godine, do jedan sat dnevno za djecu 2–5 godina (ne svaki dan i uglavnom u obrazovne svrhe), do dva sata za uzrast od 6–12 godina i do tri sata za adolescente uzrasta 12–18 godina, i opet ne svakodnevno.
Ova zloupotreba, po riječima profesorke Pavlidu, ne izaziva direktno razvojne bolesti, ali može pogoršati neurorazvojne teškoće, kao što su poremećaj pažnje ili poremećaj iz autističnog spektra.
Kontinuirano izlaganje plavoj svjetlosti remeti san, dok nedostatak interakcije i prirodne igre ograničava „sinaptogenezu“ – nastanak veza među neuronima u nervnom sistemu, koja je ključna za normalan neurorazvoj.
Pavlidu je naglasila da su pravilno vođenje, poštovanje ograničenja izloženosti, naizmjenično obavljanje raznih aktivnosti i podsticanje prirodne igre neophodni za zdrav kognitivni i emocionalni razvoj djece.
Psihijatar i vanredni profesor psihijatrije na Univerzitetu Aristotel u Solunu, Jorgos Floros, naglasio je da su se onlajn aktivnosti koje najčešće donose negativne posljedice djeci i adolescentima, značajno promijenile posljednjih godina.
Dok se ranije zavisnost uglavnom nalazila u elektronskim igrama, više pogađajući dječake, danas praćenje društvenih mreža zauzima prvo mjesto čime je pogođeno sve više djevojčica.
Napomenuo je da stalno izlaganje slikama, porukama i standardima ljepote pojačava nesigurnost zbog izgleda sopstvenog tijela i zbog svog identiteta, dok sati ispred ekrana zamjenjuju druženje, igru i uspješan školski rad.
Rekao je i da se značajan porast primjećuje na onlajn tržištima, gdje kompanije kombinuju oglašavanje, modu, kockanje i igre, stvarajući nove oblike zavisnosti.
Floros je podvukao da internet i industrija igara koriste algoritme i tehnike skrolovanja slične kockanju da bi djeca ostala povezana, povećavajući prihod od oglašavanja i jačajući onlajn tržište.
Potrebne su institucionalne inicijative na evropskom i nacionalnom nivou da bi se ograničile štetne posljedice i zaštitilo mentalno zdravlje mladih, kazao je profesor Floros, javlja Beta.
