Savremena istraživanja pokazuju da umjereni i kontrolisani izazovi mogu doprinijeti jačanju tijela i uma – dok njihov potpuni izostanak može biti podjednako nepovoljan kao i pretjerani stres.
Stres se dugo posmatrao kao jedan od glavnih uzroka bolesti – od srčanih problema do poremećaja mentalnog zdravlja. Međutim, sve veći broj istraživanja ukazuje na složeniju sliku: nije svaki stres štetan. Naprotiv, određeni oblici stresa mogu biti korisni, pa čak i neophodni za zdravlje, prenosi rts.rs.
Kako pokazuju novija istraživanja, ključ nije u tome da eliminišemo stres, već da ga pravilno „doziramo“. „Cilj nije da uklonimo stres, već da ga optimizujemo“, navode stručnjaci sa Masarikovog univerziteta u Češkoj.
„Dobar“ stres: mehanizam koji može da radi korisno
Naučnici ovaj fenomen nazivaju hormeza – proces u kojem kratkotrajan, umjeren stres aktivira prirodne mehanizme odbrane u organizmu.
To znači da tijelo, kada je izloženo kontrolisanim izazovima, ne samo da se brani, već postaje jače, povećava otpornost na bolesti, poboljšava kognitivne funkcije, podstiče regeneraciju ćelija i povećava adaptabilnost organizma.
„Određeni stresori – u pravoj mjeri – aktiviraju mehanizme koji štite i obnavljaju tijelo“, navodi se u istraživačkom radu čeških psihologa o uticaju stresa na zdravlje.
Vrste stresa koje su nam potrebne
Istraživanja izdvajaju nekoliko ključnih „zdravih“ stresora koji su nekada bili prirodni dio života: fizički napor (vježbanje), izlaganje hladnoći i toploti, povremeno ograničenje u ishrani (post/intermitentni post), ishrana prvenstveno biljkama, odnosno proizvodima bez mesa, ali i mentalni i emocionalni izazovi.
Ovi faktori djeluju kao „okidači“ koji pokreću unutrašnje sisteme popravke i adaptacije.
Ipak, kako dodaju istraživači, mogući problem se krije u savremenom društvu, gdje je manje ovakvih izazova. Paradoksalno, savremeni život je uklonio mnoge od ovih prirodnih stresora.
Zato valja uzeti u obzir faktore kao što su: stalna dostupnost hrane, klimatizovani prostori, manjak fizičke aktivnosti, smanjena izloženost prirodnim uslovima.
Posljedica je da tijelo gubi stimuluse koji su mu neophodni za pravilno funkcionisanje. „Nedostatak dobrog stresa postaje ozbiljan rizik po zdravlje“, stoji u istraživanju.
Tanka linija: kada stres postaje štetan
Ključna razlika između korisnog i štetnog stresa leži u intenzitetu i trajanju.
Dobar stres je kratkotrajan, umjeren i završava se uspješnim oporavkom. S druge strane, loš stres je hroničan, nekontrolisan i bez perioda oporavka.
Postoji i stres iz kojeg se mogu izvući pozitivni efekti
„Hormeza podrazumijeva blag do umjeren stres kratkog trajanja. Pretjerivanje – bilo u treningu, postu ili izloženosti hladnoći – može imati suprotan efekat“, upozoravaju psiholozi.
Kako stres utiče na mozak i tijelo
Istraživanja pokazuju da umjeren stres može poboljšati pamćenje i učenje, podstaći rast novih moždanih ćelija, povećati koncentraciju i energiju, aktivirati imuni sistem. Takođe, način na koji doživljavamo stres igra važnu ulogu. Stres može poboljšati fokus i energiju.
Naučnici ističu da nije važan samo sam stres, već i naš odnos prema njemu. Ljudi koji stres vide kao izazov, a ne kao prijetnju, često imaju bolje zdravstvene ishode.
Ovaj „mentalni okvir“ može uticati na: hormonski odgovor, nivo anksioznosti pa tako i dugoročno zdravlje.
Praktični savjeti: kako uvesti „dobar“ stres
Istraživanja ukazuju da male, postepene promjene mogu imati veliki efekat, a to su kratki intenzivni treninzi, završetak tuširanja hladnom vodom, ograničeno vrijeme za obroke, više raznovrsne biljne ishrane, izlazak iz zone komfora kroz mentalne izazove.
Zaključak je da je neophodno balansirati stresom, a ne truditi se da ga izbjegavamo po svaku cijenu, navode stručnjaci.
Savremena nauka sve više potvrđuje da je stres neizbježan – ali i neophodan. Pravilno dozirani izazovi omogućavaju tijelu da se prilagodi, ojača i održi ravnotežu u uslovima modernog života jer, kako zaključuju psiholozi u istraživanju: „Bez dovoljno stresa – postajemo slabiji“. /RTS/
