Demencija pogađa milione ljudi širom svijeta, predstavljajući ogroman izazov za pojedince, njihove porodice i zdravstvene sisteme. Ohrabrujuća vijest je da, iako ne postoje čarobna rješenja, postoje koraci koji mogu pomoći u zaštiti zdravlja mozga.
Iako kognitivno propadanje obično povezujemo sa starijim dobom, ključne promjene u mozgu zapravo počinju već u srednjim godinama, decenijama prije pojave prvih kliničkih simptoma. Taj rani period pruža jedinstvenu priliku za djelovanje i podršku zdravlju mozga znatno prije nego što problemi sa pamćenjem postanu vidljivi, Index.hr.
Ohrabrujuća vijest je da, iako ne postoje čarobna rješenja, postoje koraci koji mogu pomoći u zaštiti zdravlja mozga. Kontrola krvnog pritiska, dijabetesa, sluha i mentalnog zdravlja, uz zdrave životne navike, može značajno uticati na očuvanje kognitivnih funkcija u budućnosti.
Podstaknuti time, naučnici su odlučili da istraže koja kombinacija medicinskih, genetskih i životnih faktora najjače utiče na zdravlje mozga kod osoba uzrasta od 40 do 59 godina. Rezultati njihove studije objavljeni su u časopisu “Alzheimer's and Dementia”.
Da bi razumjeli uticaj životnog stila i medicinske istorije na zdravlje mozga u srednjim godinama, istraživači su analizirali podatke iz programa “Prevent Dementia”.
U istraživanju je učestvovalo 587 kognitivno zdravih odraslih osoba uzrasta od 40 do 59 godina, regrutovanih sa pet univerzitetskih lokacija širom Velike Britanije i Irske. Otprilike polovina učesnika imala je roditelja sa istorijom demencije.
Naučnici su procenjivali učesnike u četiri ključne oblasti.
Prvo, sproveli su sveobuhvatno kognitivno testiranje kako bi izmjerili pažnju, jezičke vještine i pamćenje.
Drugo, pratili su deset promjenljivih faktora rizika, uključujući krvni pritisak, holesterol, tjelesnu masu, nivo šećera u krvi, sluh, kvalitet sna, znakove depresije, pušenje, konzumaciju alkohola i istoriju traumatskih povreda mozga.
Treće, zabilježili su nepromijenljive faktore poput starosti, pola, porodične istorije demencije i prisustva gena APOE ε4, poznatog faktora rizika za Alchajmerovu bolest. Na kraju, detaljnim upitnikom mjerili su faktore koji doprinose kognitivnoj rezervi, poput obrazovanja, karijere i učestalosti bavljenja fizički, društveno ili intelektualno stimulativnim aktivnostima kao što su sviranje, čitanje, vježbanje i druženje.
Moć hobija jača i od genetike
Analizom prikupljenih podataka naučnici su došli do iznenađujućeg otkrića. Kako prenosi “EatingWell”, najjaču pozitivnu povezanost sa kognitivnim sposobnostima u srednjim godinama pokazalo je bavljenje stimulativnim aktivnostima.
Zapravo, pozitivan uticaj raznovrsnih hobija bio je veći od negativnog uticaja bilo kog pojedinačnog zdravstvenog rizika, pa čak i od genetskog rizika povezanog sa genom APOE ε4. Uz hobije, i obrazovanje je pokazalo značajnu pozitivnu povezanost sa boljim kognitivnim rezultatima.
Detaljnija analiza pokazala je da korist ne proizlazi iz jedne specifične aktivnosti, već iz raznovrsnosti. Učestvovanje u nizu aktivnosti poput druženja, sviranja muzike, bavljenja umjetnošću, vježbanja, čitanja, učenja stranog jezika i putovanja stvara zajednički zaštitni efekat.
S druge strane, studija je utvrdila da su sa lošijim kognitivnim performansama najjače povezani simptomi depresije. Slijede ih istorija traumatske povrede mozga, dijabetes, visok krvni pritisak, oštećenje sluha i loš kvalitet sna. Od nepromjenljivih faktora, muški pol i starije životno doba takođe su bili povezani sa nešto lošijim rezultatima.
Šta to znači za svakodnevni život?
Ovi nalazi naglašavaju kako svakodnevni izbori u srednjim godinama mogu oblikovati zdravlje mozga u godinama koje dolaze. Iako ne postoji garantovan način za sprečavanje demencije, određene aktivnosti i zdrave navike povezane su sa boljim kognitivnim ishodima.
Nikada nije prerano početi sa koracima koji podržavaju dugoročnu funkciju mozga.
Stručnjaci savjetuju da se prvenstveno usredsredite na izgradnju svoje kognitivne rezerve kroz bogat i raznovrstan životni stil. Ne morate savladati jedan težak zadatak – umjesto toga, težite raznolikoj kombinaciji aktivnosti.
Čitajte, pridružite se planinarskoj grupi, naučite nekoliko fraza na novom jeziku ili se jednostavno redovno družite sa prijateljima i porodicom. Takva široka angažovanost djeluje kao vježba za moždane mreže.
Osim toga, ključno je sarađivati sa ljekarom kako biste upravljali zdravstvenim stanjima koja mogu tiho uticati na mozak. Simptome depresije treba shvatiti ozbiljno i potražiti liječenje. Važno je održavati krvni pritisak i šećer u krvi u zdravim granicama, razmisliti o testiranju sluha ako primijetite promjene i obezbijediti kvalitetan san.
Ova studija daje jasniju sliku o tome kako naš svakodnevni život oblikuje kognitivnu otpornost. Smanjenje rizika od demencije nije samo izbjegavanje negativnih faktora poput visokog krvnog pritiska, već je podjednako važno aktivno uvoditi pozitivna iskustva u svakodnevni život. /N1
