S obzirom na sve veće interesovanje za veganski način ishrane, važno je jasno razumjeti njene prednosti i rizike.
Veganske verzije popularne brze hrane, poput kobasica u tijestu ili „biljne ribe“, posljednjih godina postale su široko dostupne i često se predstavljaju kao zdravija alternativa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da to nije nužno tačno.
Veganstvo je posljednjih godina sve popularnije, naročito među mlađom populacijom. Ljudi se odlučuju za vegetarijansku ili vegansku ishranu iz različitih razloga – zbog brige o životinjama, uticaja na životnu sredinu ili zato što biljnu ishranu smatraju zdravijom.
Veganska ishrana jedan je od najpoznatijih oblika biljne ishrane i podrazumijeva izbacivanje mesa, ali i svih drugih proizvoda životinjskog porijekla poput mlijeka i jaja.
Brojna dugogodišnja istraživanja povezuju ishranu baziranu na biljnim namirnicama sa manjim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka u poređenju sa ishranom bogatom mesom i drugim proizvodima životinjskog porijekla.
Uticaj veganske ishrane na zdravlje
Prema naučnom radu „Uticaj veganske ishrane na brojne aspekte zdravlja: zanemarena strana veganstva“, autora Atula Balija i Rupe Naik, objavljenom 2023. godine u medicinskom časopisu Cureus, veganska ishrana uz određene prednosti može nositi i potencijalne zdravstvene rizike, naročito kada je riječ o nutritivnim nedostacima.
Iako istraživanja pokazuju da veganska ishrana može biti povezana sa boljim zdravstvenim ishodima, negativne posljedice ovakvog načina ishrane rjeđe se ističu. Veganstvo može biti povezano i sa nepovoljnim efektima usljed nedostatka važnih hranljivih materija.
Proteini
Nedavna istraživanja pokazala su da vegani u prosjeku unose manje ukupnih proteina od ostalih grupa ljudi, što potvrđuje sumnje da ovakav način ishrane može biti siromašan proteinima, posebno ako je unos mahunarki, sjemenki i orašastih plodova ograničen.
Utvrđeno je i da vegani unose manje esencijalnih aminokiselina u poređenju sa osobama koje jedu namirnice životinjskog porijekla. Biljni proteini uglavnom su slabije svarljivi od životinjskih, a termička obrada hrane može dodatno smanjiti njihovu iskoristivost.
Vitamin B12
Nizak unos vitamina B12 predstavlja jedan od najvećih problema veganske ishrane jer su izbačene namirnice koje ga prirodno sadrže, poput mesa, živine i jaja.
Nedostatak vitamina B12 povezuje se sa neurološkim i hematološkim poremećajima, a posljedice mogu biti ozbiljne. Zbog toga se veganima savjetuje redovna kontrola nivoa ovog vitamina i njegovo unošenje kroz suplemente ili obogaćene namirnice.
Sve više istraživanja ukazuje i na to da nedovoljan unos vitamina B12 može doprinijeti razvoju određenih vrsta raka jer utiče na sintezu DNK i stabilnost genoma.
Ostali minerali i mikronutrijenti
Vegani imaju povećane potrebe za gvožđem jer se ono iz biljnih izvora slabije apsorbuje. Slično važi i za cink, čiju iskoristivost smanjuju fitati prisutni u biljnoj hrani.
Nedostatak cinka može biti povezan sa depresijom, problemima sa kožom, dijarejom i opadanjem kose. Kod vegetarijanaca i vegana bilježi se i manjak selena.
Vitamin D, kalcijum i zdravlje kostiju
Istraživanja pokazuju da vegani često ne unose dovoljno kalcijuma i vitamina D, dijelom zbog izostanka mliječnih proizvoda, ali i zbog slabije apsorpcije kalcijuma iz biljnih izvora.
Studije su pokazale povećan rizik od preloma kostiju kod vegetarijanaca, a naročito vegana, u poređenju sa osobama koje jedu meso.
Mentalno zdravlje
Nedavne analize pokazale su da osobe koje ne jedu meso češće imaju probleme sa mentalnim zdravljem u odnosu na one koje ga konzumiraju. Primijećena je veća učestalost depresije i anksioznosti među vegetarijancima i veganima.
Posebno su žene bile sklonije negativnim efektima poput stresa.
Ortoreksija
Ortoreksija nervoza označava opsesivnu usmjerenost na „zdravu“ ishranu. Karakterišu je rigidna pravila ishrane, anksioznost vezana za izbor hrane i pretjerana kontrola.
Vegetarijanke i veganke češće pokazuju ovakve obrasce ponašanja u odnosu na muškarce.
Djeca i adolescenti
Veganska ishrana postaje sve popularnija i među mladima. Djeca i adolescenti imaju povećane potrebe za hranljivim materijama zbog rasta i razvoja.
Neka istraživanja ne pronalaze značajne razlike u nutritivnom statusu, dok druga ukazuju na nižu gustinu kostiju i niži nivo vitamina D kod djece na veganskoj ishrani.
Trudnoća i dojenje
Uravnotežena ishrana ključna je za pravilan razvoj fetusa. Veganska ishrana tokom trudnoće može biti povezana sa nedostatkom određenih nutrijenata i nepovoljnim ishodima, uključujući nižu porođajnu težinu.
Nedostatak vitamina B12 povezuje se sa razvojnim poremećajima kod novorođenčadi.
Koliko je zdrava veganska brza hrana?
Veganske verzije popularne brze hrane posljednjih godina postale su veoma dostupne i često se reklamiraju kao zdravija alternativa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek slučaj.
Dijetetičarka Megan Rosi sa King’s Collegea u Londonu ističe da veganski proizvodi mogu podstaći unos biljnih namirnica, ali da to automatski ne znači zdraviju ishranu.
„Problem je što nas mogu navesti da mislimo da su zdravi, iako mogu biti jednako nezdravi ili čak nezdraviji“, upozorila je.
Prema njenim riječima, neke hranljive materije iz biljnih izvora, poput omega-3 masnih kiselina iz tofua, organizam slabije koristi u poređenju sa onima iz ribe, koje imaju važnu ulogu u zdravlju mozga i smanjenju simptoma depresije.
Dijetetičarka Rejčel Klarkson upozorava da biljni proteini često ne sadrže sve esencijalne aminokiseline u dovoljnim količinama, dok su životinjski proteini „potpuni“.
Takođe ističe problem gvožđa iz biljnih izvora koje se slabije apsorbuje, što povećava rizik od nedostatka, naročito kod žena.
Klarkson upozorava i na veganske zamjene poput sireva na bazi kokosovog ulja.
„To zabrinjava jer zasićene masti povećavaju LDL holesterol, koji dovodi do nakupljanja masnih naslaga u arterijama“, objasnila je.
Stručnjaci dodaju da veganska brza hrana često sadrži više soli i aditiva kako bi imitirala ukus mesa, što može dodatno povećati zdravstvene rizike, posebno kod osoba osjetljivih na unos soli.
Iako veganske alternative mogu olakšati prelazak na biljnu ishranu, stručnjaci naglašavaju da je i dalje riječ o brzoj hrani i da „vegansko“ ne znači automatski i zdravije.
U svakom slučaju, osobe koje su odabrale veganski ili vegetarijanski način ishrane trebalo bi da vode računa o unosu svih potrebnih hranljivih materija kako bi izbjegle nutritivne nedostatke.
/BBC , Net.hr/
