Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara postaje jedan od najvećih izazova zdravstvenog sistema Republike Srpske, a dok se građani sve češće žale na duga čekanja i otežan pristup zdravstvenim uslugama, direktori domova zdravlja upozoravaju da je kadrovska slika iz godine u godinu sve nepovoljnija.
- Domovi zdravlja širom Republike Srpske suočavaju se sa sve većim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, a najveći problemi prisutni su u službama porodične medicine i hitne pomoći.
- Banjalučkom Domu zdravlja trenutno nedostaje 49 ljekara, dok su ove godine zaposlili samo sedam novih doktora, a na pojedine konkurse ne javlja se nijedan kandidat.
- U manjim sredinama situacija je još teža, pa u Čajniču tri ljekara brinu o više od 4.000 osiguranika, dok se u Prijedoru nedostatak kadra nadomješta angažovanjem penzionisanih doktora i preraspodjelom poslova.
- Direktori domova zdravlja upozoravaju da je riječ o sistemskom problemu i traže više specijalizacija, manje administrativnih obaveza i dodatne stimulativne mjere kako bi zadržali i privukli medicinski kadar, posebno u manjim lokalnim zajednicama.
- Najveći pritisak trpe službe porodične medicine i hitne pomoći, gdje odlasci u penziju, prelasci u druge ustanove i inostranstvo, kao i slab odziv na konkurse, ostavljaju sve veće praznine.
U banjalučkom Domu zdravlja navode da im trenutno po različitim osnovama nedostaje 49 ljekara, dok su u ovoj godini uspjeli da zaposle svega sedam novih doktora.
– Na raspisane konkurse za prijem doktora medicine često se ne prijavi nijedan kandidat, što jasno ukazuje na nedostatak interesovanja mladih ljekara za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – istakli su iz banjalučkog Doma zdravlja.
Prema riječima direktora domova zdravlja u Srpskoj, problem je posebno izražen u manjim lokalnim zajednicama koje sve teže uspijevaju da privuku mlade ljekare. Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja u Čajniču Željana Kojević kaže da ta ustanova trenutno funkcioniše sa svega tri ljekara u timovima porodične medicine, od kojih je jedan penzioner angažovan po ugovoru. To je, kako ističe, nedovoljno za sredinu sa više od 4.000 osiguranika, zbog čega svaki odlazak ljekara na godišnji odmor ili bolovanje predstavlja dodatan izazov za organizaciju rada.
– Jako je teško organizovati rad i dežurstva. Čim jedan ljekar ode na godišnji odmor ili bolovanje, nastaje problem. Tražili smo kadar preko Zavoda za zapošljavanje, ali ljekari uglavnom ne žele da dođu u manje i udaljene sredine – rekla je Kojevićeva i dodala da jedan od njih obavlja posao i pedijatra i porodičnog ljekara.
Slična situacija je i u Prijedoru. Iako im trenutno nedostaju dva ljekara porodične medicine, zdravstvenu zaštitu uspijevaju obezbijediti zahvaljujući angažovanju penzionisanih doktora i preraspodjeli posla među postojećim kadrom.
– Doktori opšte prakse su deficitaran kadar i zato nastojimo da im ponudimo maksimalne uslove predviđene zakonom. Zajedno sa Bolnicom “Dr Mladen Stojanović” uputićemo inicijativu gradu Prijedoru za uvođenje stimulativnih mjera kako bismo privukli nove ljekare – naveli su iz ove zdravstvene ustanove.
Predsjednik Aktiva direktora domova zdravlja RS i direktor dobojskog Doma zdravlja Vladimir Marković kaže da problem više nije izolovan slučaj pojedinih ustanova već trend koji zahvata cijelu Srpsku i region.
– Sve je manje mladih ljekara koji žele da rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno u porodičnoj medicini i službama hitne pomoći. Manje sredine imaju sve veći problem da pronađu kadar, a nedostatak će u narednim godinama biti još izraženiji – upozorio je Marković.
Dodao je da će Aktiv direktora u narednom periodu predložiti niz mjera s ciljem jačanja primarne zdravstvene zaštite, uključujući izmjene pojedinih pravilnika, smanjenje administrativnih opterećenja i dodatne stimulacije za deficitarne specijalnosti.
Da problem nije podjednako izražen u svim sredinama pokazuje primjer Berkovića, gdje trenutno nemaju manjak ljekara. Ipak, direktor Doma zdravlja Goran Ćupina upozorava da je kadrovska stabilnost sve neizvjesnija.
– Za sada imamo dovoljno ljekara i funkcionišemo uredno, ali svjedoci smo da se kadar sve teže zadržava. Značajnu pomoć imamo od opštine koja obezbjeđuje stimulacije, plaća smještaj i režijske troškove kako bismo zadržali ljekare – kazao je Ćupina.
SISTEMSKO RJEŠENjE
Bez sistemskih rješenja problem nedostatka medicinskog kadra neće biti moguće dugoročno riješiti. Direktori domova zdravlja traže više specijalizacija, manje administracije i dodatne podsticaje za rad u manjim sredinama, upozoravajući da bi bez novih kadrova najveći teret mogli osjetiti pacijenti, javlja Glas Srpske.
