Svaka nova promjena na koži, kao i promjena već postojeće promjene, zahtijeva pregled dermatologa bez odlaganja.
Preventivni pregledi mladeža imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju malignih promjena na koži.
Dermoskopski pregled jednom godišnje preporučuje se svim odraslim osobama, a posebno osobama sa svijetlom kožom, velikim brojem nevusa, pozitivnom porodičnom anamnezom za melanom ili drugim faktorima rizika.
Svaka nova promjena na koži, kao i promjena već postojeće promjene, zahtijeva pregled dermatologa bez odlaganja.
Dermatološki pregled mladeža
Kako za Stetoskop objašnjava dr Tamara Jelikić, specijalista dermatovenerologije, pregled počinje razgovorom sa pacijentom o eventualnim promjenama koje je primijetio, porodičnoj istoriji i navikama izlaganja suncu.
Nakon toga slijedi pregled cijele kože – najprije makroskopski, a zatim dermoskopom. Pregleda se kompletna koža, uključujući i regiju poglavine, genitalnu regiju i nokte.
Šta je dermoskopija?
Dermoskopija je danas standard u pregledu mladeža. Dermoskop omogućava dermatologu detaljan uvid u pigmentne i vaskularne strukture kože, što značajno povećava tačnost dijagnostike.
Na taj način dermatolog može bolje da procijeni da li je promjena benigna, da li zahtijeva dalje praćenje ili je potrebno uklanjanje promjene.
Dermoskopski pregled je potpuno bezbolan i bezbjedan. U prosjeku traje između 15 i 20 minuta, u zavisnosti od broja mladeža i promjena koje je potrebno pregledati.
Na koje promjene na koži treba odmah obratiti pažnju?
Alarm za pregled kod dermatologa jesu promjene koje brzo rastu, mijenjaju izgled, boju ili se razlikuju od ostalih mladeža na tijelu.
Razlikovanje bezazlenog mladeža od potencijalno opasne promjene često nije moguće samo pregledom golim okom. Upravo zato je dermoskopski pregled od ključnog značaja, jer dermatolog može da prepozna rane znake melanoma i drugih tumora kože.
U procjeni promjena može pomoći i takozvano ABCDE pravilo:
A – Asymmetry / asimetrija: jedna polovina mladeža nije ista kao druga.
B – Border / ivice: ivice su nepravilne, nazubljene ili nejasne.
C – Color / boja: više nijansi braon, crne, crvene ili bijele boje u istoj promjeni.
D – Diameter / prečnik: promjena veća od 6 mm ili promjena koja raste, mada može biti i znatno manja, svega 1–2 mm.
E – Evolution / evolucija: svaka promjena veličine, oblika, boje ili pojava krvarenja.
Koliko sunčanje i solarijum povećavaju rizik od melanoma?
Sunčanje bez adekvatne zaštite i korišćenje solarijuma značajno povećavaju rizik od melanoma i drugih tumora kože.
Posebno je opasno korišćenje solarijuma prije 35. godine života, jer tada rizik od melanoma raste i do 75 odsto. UV zračenje oštećuje DNK ćelija kože i vremenom može dovesti do razvoja malignih promjena.
Da li osobe svjetlijeg tena imaju veći rizik?
Svjetliji fototip kože predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za melanom. Osobe koje lako izgore na suncu, a teško tamne, treba redovno da kontrolišu mladeže i pažljivo se štite od UV zračenja.
Koliko često treba raditi dermoskopske preglede kože?
Kod osoba koje nemaju povećan rizik, dermoskopski pregled kože preporučuje se jednom godišnje.
Međutim, osobe koje imaju veliki broj mladeža, porodičnu ili ličnu istoriju melanoma ili su ranije liječile tumore kože, trebalo bi da dolaze na kontrole na svakih šest mjeseci ili po preporuci dermatologa.
Sumnjiv mladež
Ne uklanja se svaki mladež preventivno. Kada dermatolog primijeti sumnjive karakteristike, procjenjuje da li je potrebno praćenje ili ekscizija, odnosno hirurško uklanjanje promjene uz patohistološku analizu.
Dermaskopski pregled djece i mladih
Da, pregledi se savjetuju djeci i adolescentima. Melanom se rijetko javlja u dječjem uzrastu, ali roditelji treba da obrate pažnju na promjene koje rastu, mijenjaju boju ili izgledaju drugačije od ostalih mladeža.
Važno je pratiti promjene na koži od ranog uzrasta.
Koje su najčešće greške u zaštiti kože?
Jedna od najčešćih grešaka je korišćenje SPF zaštite samo tokom ljeta ili na plaži. UV zračenje djeluje tokom cijele godine, čak i kada je oblačno vrijeme i zimi, pa je zaštita važna svakodnevno, prenosi n1.rs
Takođe, često se zaboravlja da je potrebno ponovno nanošenje kreme sa SPF zaštitom na svaka dva do tri sata, naročito tokom boravka napolju, znojenja ili kupanja.
Redovni dermoskopski pregledi, praćenje promjena na koži i adekvatna zaštita od UV zračenja predstavljaju važne korake u očuvanju zdravlja kože.
