Da li je moguće da bolje snalaženje u prostoru doprinese zdravlju mozga?
Upravo to sugeriše nedavno istraživanje objavljeno u British Medical Journalu, koje je pokazalo da vozači taksija i hitne pomoći imaju manji rizik od razvoja Alchajmerove bolesti.
Istraživači sa Univerziteta Harvard analizirali su radni vijek i uzroke smrti miliona Amerikanaca.
Upoređujući oko 400 različitih zanimanja, utvrdili su da su upravo vozači taksija i hitne pomoći imali najmanju vjerovatnoću da umru od Alchajmerove bolesti, piše Science Focus.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da često snalaženje u prostoru i pronalaženje ruta pozitivno utiče na mozak. Zanimljivo je da isti efekat nije uočen kod vozača autobusa, vjerovatno zato što uglavnom voze istim trasama.
„Naši nalazi ukazuju na mogućnost da česti zadaci koji zahtijevaju navigaciju i prostornu orijentaciju, kakve obavljaju vozači taksija i hitne pomoći, mogu biti povezani sa određenom zaštitom od Alchajmerove bolesti“, naveli su autori studije.
Hipokampus bi mogao da igra ključnu ulogu
Rezultati su značajni jer je demencija jedan od vodećih uzroka smrti. U Velikoj Britaniji je između 2012. i 2021. godine odnijela više života nego bilo koja druga bolest, a samo tokom 2023. od nje je umrlo oko 75.000 ljudi.
Ranija istraživanja takođe ukazuju na vezu između navigacije i zdravlja mozga. Studije sprovedene na Univerzitetskom koledžu u Londonu pokazale su da obuka londonskih taksista mijenja strukturu mozga.
Naime, budući taksisti moraju da polože izuzetno zahtjevan ispit poznat kao “The Knowledge”, kojim dokazuju da odlično poznaju ulice Londona.
Tokom pripreme za ispit povećava se hipokampus, dio mozga zadužen za prostornu orijentaciju i pamćenje. Upravo je to region koji među prvima počinje da propada kod osoba oboljelih od Alchajmerove bolesti.
„Postoje dokazi da su prostorna orijentacija i navigacija među prvim sposobnostima koje slabe, čak i prije nego što se pojave problemi sa pamćenjem“, kaže profesor kognitivne neuronauke Hjugo Spajers, koji vodi projekat Taxi Brains na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
Prema njegovim riječima, često korišćenje navigacionih vještina moglo bi da poveća tzv. kognitivnu rezervu, odnosno sposobnost mozga da se duže odupire degenerativnim promjenama.
Ipak, postoji važno ograničenje
Autori istraživanja upozoravaju da rezultate treba tumačiti oprezno. Iako su vozači taksija i hitne pomoći rjeđe umirali od Alchajmerove bolesti, pokazalo se i da su češće umirali mlađi.
Pošto se rizik od Alchajmerove bolesti značajno povećava sa godinama, dio rezultata mogao bi da bude posljedica upravo kraćeg životnog vijeka ispitanika.
Ipak, istraživači su naknadno prilagodili analizu uzimajući u obzir starost i zaštitni efekat je i dalje ostao statistički značajan.
Treba imati u vidu i da se studija zasniva na istorijskim podacima, kada GPS navigacija nije bila u širokoj upotrebi. To znači da su mnogi vozači morali da se oslanjaju na sopstveno snalaženje u prostoru, što bi moglo da utiče na rezultate.
Kako vježbati mozak?
Spajers smatra da bi svi mogli da imaju koristi od boljeg snalaženja u prostoru, a jedan od najboljih načina jeste boravak u prirodi.
„Ako sagledamo sve dokaze iz posljednjih godina, jedna od najboljih stvari koje možete da uradite za svoj mozak jeste da odete u prirodu na šetnju ili trčanje.
Ako možete, otiđite u šumu i pokušajte da se malo izgubite. Nemojte se oslanjati na GPS, već sami pronađite put“, kaže on, piše n1.rs
Na taj način istovremeno vježbate prostorno razmišljanje, fizički ste aktivni i provodite vrijeme u prirodi, što su faktori povezani sa zdravijim starenjem. Dodatnu korist donosi i druženje, jer su snažnije društvene veze takođe povezane sa manjim rizikom od Alchajmerove bolesti.
