Za mnoge ljubitelje posmatranja ptica, uočavanje vrste van njenog uobičajenog staništa predstavlja pravi doživljaj.
Takvi momenti nerijetko dospjevaju i na naslovne strane medije, i izazivaju veliko oduševljenje u javnosti.
Međutim, nova prijetnja mogla bi da naruši pouzdanost ovakvih otkrića – slike generisane ili izmijenjene pomoću vještačke inteligencije, piše Gardijan.
Naučnici pozivaju fotografe i posmatrače ptica da ograniče korišćenje alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji prilikom obrade fotografija.
Strahuju da bi takve izmjene mogle da naruše kredibilitet platformi za građansku nauku, poput iNaturalist-a i Macaulay Library-ja, koje istraživači redovno koriste za praćenje rasprostranjenosti biljnih i životinjskih vrsta.
Nagli razvoj generativne vještačke inteligencije doveo je do porasta broja lažnih i digitalno uljepšanih fotografija rijetkih ptica na forumima posvećenim fotografiji divljih životinja.
Korisnici danas mogu za svega nekoliko sekundi da naprave uvjerljivu lažnu fotografiju ili da od vještačke inteligencije zatraže da ukloni granu ili list koji zaklanjaju pticu.
Međutim, takve intervencije mogu nenamjerno da izmijene i druge djelove fotografije.
U komentaru objavljenom u naučnom časopisu Nature, istraživači upozoravaju da su na popularnim bazama podataka za bilježenje vrsta već pronađene stotine lažnih fotografija.
Dodaju da je stvarni obim problema vjerovatno mnogo veći, jer mnoge sporne slike mogu ostati neotkrivene i tako ugroziti kvalitet podataka koje prikupljaju građani.
“Moj utisak je da je danas na Fejsbuku ogroman broj fotografija divljih životinja zapravo generisan pomoću vještačke inteligencije”, rekao je ekolog Aleksander Lis sa Univerziteta Mančester Metropolitan, jedan od autora rada objavljenog u časopisu Nature.
Prema njegovim riječima, potpuno izmišljene fotografije i dalje su rijetke i uglavnom ih nije teško prepoznati – malo ko će povjerovati da je tukan primijećen u Sibiru. Veći problem predstavljaju fotografije koje su samo “uljepšane” pomoću vještačke inteligencije. Algoritmi tada mogu da dodaju detalje karakteristične za drugu vrstu ptice, čime nastaje pogrešna identifikacija.
Lis navodi primjer navodnog viđenja crvenokrilog kosa u centralnom Brazilu. Ta vrsta prirodno živi u Sjevernoj Americi i nikada ranije nije zabilježena u tom dijelu Brazila. Kasnije se ispostavilo da je na fotografiji zapravo bila ptica vuga. Fotograf je, međutim, zamolio vještačku inteligenciju da fotografiju “učini ljepšom”, nakon čega je algoritam dodao karakteristične djelove tijela crvenokrilog kosa, što je dovelo do pogrešne prijave.
“Fotografi divljih životinja često teže savršenoj fotografiji, ali postoji opasnost da takve AI izmjene kasnije izazovu ozbiljne probleme kada se fotografije koriste u naučne svrhe”, upozorio je Lis.
Organizacije koje se oslanjaju na građansku nauku tek pokušavaju da utvrde razmjere ovog problema. Na platformi iNaturalist, društvenoj mreži na kojoj ljubitelji prirode prijavljuju opažanja biljaka i životinja, svega oko 1.400 od više od 610 miliona fotografija označeno je kao sadržaj koji uključuje vještačku inteligenciju.
Podaci koje prikupljaju građani već su doprinijeli desetinama naučnih otkrića – od praćenja pomjeranja biljnih i životinjskih vrsta usljed klimatskih promjena do otkrivanja novih obrazaca ponašanja u prirodi.
Toni Ivane, direktor za podršku zajednici na platformi iNaturalist i jedan od autora rada u časopisu Nature, ističe da većina spornih slučajeva vjerovatno nije nastala iz loše namjere, ali apeluje na korisnike da budu oprezni.
“Na platformama poput naše obični ljudi objavljuju informacije koje naučnici nikada ne bi mogli da prikupe u tolikom obimu.
Takvi podaci predstavljaju svojevrsni senzor promjena koje se dešavaju na Zemlji u realnom vremenu – da li biljke cvjetaju ranije, da li se vrste pomjeraju ka sjeveru zbog zagrijavanja klime, prenosi euronews.rs
Što bolje znamo gdje se vrste nalaze, to ćemo donositi kvalitetnije odluke o njihovoj zaštiti. Ali ti podaci moraju biti tačni”, rekao je Ivane.
