Pitanje odakle potiče inteligencija već decenijama zaokuplja pažnju naučnika. Iako genetika ima važnu ulogu, istraživanja pokazuju da priča nije ni približno tako jednostavna.
Osim gena, značajan uticaj imaju i okruženje, odgoj i kvalitet odnosa između djeteta i roditelja.
Prema pisanju portala YourTango, neka istraživanja temelje se na spoznaji da se određeni geni povezani s kognitivnim sposobnostima nalaze na X hromozomu. Budući da žene imaju dva X hromozoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y hromozom (XY), veća je vjerovatnoća da će dijete takve gene naslijediti od majke.
Istraživanje Sveučilišta u Pekingu pokazalo je da bi geni na X hromozomu mogli imati važnu ulogu u razvoju inteligencije. Istodobno su istraživači utvrdili da geni na očevu Y hromozomu imaju veći uticaj na određene tjelesne karakteristike.
Važno je, međutim, naglasiti da su ključni eksperimenti sprovedeni na miševima. Iako su naučnici pronašli određene sličnosti i kod ljudi, stručnjaci upozoravaju da se inteligencija ne može objasniti samo jednim hromozomom ili uticajem jednog roditelja. Riječ je o vrlo složenoj osobini u čijem nastanku učestvuje veliki broj različitih gena.
Eksperimenti na miševima pokazali su još jedan zanimljiv obrazac. Životinje koje su imale više majčinih gena razvile su veći mozak i manje tijelo, dok su miševi s više očevih gena imali veće tijelo, ali manji mozak. Iako ovi rezultati pružaju zanimljiv uvid u način na koji genetika funkcioniše, ne mogu se direktno primijeniti na ljude.
Ljubav i podrška jednako su važne
Na razvoj djetetovih sposobnosti ne utiče samo nasljeđe. Istraživači sa Sveučilišta u Vašingtonu utvrdili su da važnu ulogu ima i kvalitet ranog odnosa između majke i djeteta.
Tokom sedmogodišnjeg istraživanja pratili su porodice i utvrdili da su djeca koja su od majki dobijala više emocionalne podrške i čije su razvojne potrebe bile bolje prepoznate u prosjeku imala oko 10 odsto veći hipokampus. Riječ je o dijelu mozga važnom za pamćenje, učenje i upravljanje stresom.
Ovi rezultati upućuju na to da toplina, osjećaj sigurnosti i podsticajno porodično okruženje znatno pridonose razvoju dječjeg mozga, prenosi N1info.si.
Inteligencija je rezultat više činioca
Savremena nauka sve se više slaže da inteligenciju ne određuju samo geni. Na nju utiču i kvalitet odgoja, obrazovanje, prehrana, zdravstveno stanje, životna iskustva i podsticajno okruženje, prenosi B92.
Iako neka istraživanja upućuju na to da majčini geni mogu imati nešto veću ulogu u pojedinim aspektima razvoja mozga, stručnjaci ističu da su djetetove sposobnosti rezultat složenog međudjelovanja nasljednih faktora i okruženja.
Upravo zato ljubav, podrška i podsticajno porodično okruženje ostaju među najvažnijim činiocima zdravog razvoja djeteta.
