Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak saopštio je da je, nakon što je od Tužilaštva BiH i Suda BiH zatražio podatke o postupanju po članu 145a Krivičnog zakona BiH, dobijeni odgovor otvorio ozbiljna pitanja u pogledu jednake primjene zakona i povjerenja u pravosudni sistem.
Selak je naveo da je Tužilaštvo BiH postupilo u skladu sa pravilima međuinstitucionalne saradnje i dostavilo podatke koji omogućavaju ozbiljnu analizu, dok je, kako ističe, Sud BiH dostavio samo minimum informacija, izostavljajući ključne podatke koje je Ministarstvo pravde Republike Srpske tražilo, uključujući nacionalnu strukturu potvrđenih i odbijenih optužnica.
„Formalno pozivanje na tajnost istrage ne može biti opravdanje za uskraćivanje odgovora na pitanja koja su od javnog interesa. Istina se ne može sakriti“, poručio je Selak.
Prema njegovim riječima, analiza dostavljenih podataka pokazuje da su sve optužnice protiv Srba za krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona BiH potvrđene od strane Suda BiH, te da su optuženi ili već osuđeni ili se protiv njih vode postupci u kojima su izrečene ili se očekuju višegodišnje kazne zatvora.
S druge strane, Selak tvrdi da su sve optužnice koje je Tužilaštvo BiH podiglo protiv Bošnjaka za isto krivično djelo odbijene od strane Suda BiH, iako ih je, kako navodi, bilo više nego dvostruko manje nego protiv Srba.
„Ovakvi podaci otvaraju ozbiljna pitanja. Ili Tužilaštvo BiH zna da radi kada optužuje Srbe, a ne zna kada optužuje Bošnjake, ili, što se nameće kao daleko vjerovatniji zaključak, Sud BiH primjenjuje različite aršine za ista ili uporediva činjenična stanja. Ako je tako, riječ je o ozbiljnom udaru na vladavinu prava, ustavni poredak i povjerenje građana u pravosuđe“, naveo je Selak.
On je upitao gdje su međunarodni posmatrači i svi koji se zalažu za jednakost pred zakonom, te pozvao Sud BiH da javno objasni kriterijume na osnovu kojih, kako je naveo, iste ili uporedive radnje različito tretira u zavisnosti od nacionalne pripadnosti optuženih.
Selak je ukazao i na činjenicu da je za krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona BiH propisana minimalna kazna zatvora od tri godine, ocijenivši neprihvatljivim da se za, kako je naveo, „takozvani verbalni delikt“ izriču tako stroge kazne, dok se za brojne ratne zločine počinjene nad srpskim narodom izriču osjetno blaže sankcije.
Na kraju je pozvao rukovodstvo i sudije Suda BiH da što prije održe sjednicu krivičnog odjeljenja ili opštu sjednicu sudija kako bi usaglasili jedinstvenu sudsku praksu u ovim predmetima.
„Građani imaju pravo da znaju da li će ovakve optužnice biti potvrđivane po istim kriterijumima u svim slučajevima i kakva će kaznena politika biti primijenjena, bez obzira na nacionalnu pripadnost optuženog.
Samo jednaka primjena zakona može vratiti povjerenje u pravosuđe i obezbijediti vladavinu prava“, poručio je ministar pravde Republike Srpske Goran Selak.
