Pitanje da li probiotik treba uzimati prije ili poslije jela direktno utiče na to koliko će živih bakterija iz preparata preživjeti prolazak kroz želudac i stići do crijeva, gdje ostvaruju svoj efekat.
Većina probiotskih sojeva osjetljiva je na želudačnu kiselinu, čija se jačina mijenja u zavisnosti od toga da li je želudac prazan, pun ili je u toku varenje hrane.
Zbog toga razlika u vremenu uzimanja može značiti da do crijeva stigne i deset puta više ili manje korisnih bakterija.
Zašto je vrijeme uzimanja važno?
Žive bakterije iz probiotika prvo moraju da prođu kroz veoma kiselu sredinu želuca. Samo one koje prežive mogu da dospiju u tanko i debelo crijevo, gdje postepeno obnavljaju i poboljšavaju crijevnu floru.
Hrana utiče na taj proces. Nakon obilnijeg i masnijeg obroka želudac je zauzet varenjem, pa se mijenja njegova kiselost i brzina pražnjenja. Međutim, taj efekat nije isti za sve preparate. Kapsule sa zaštitnim omotačem otpornim na želudačnu kiselinu drugačije prolaze kroz želudac od praškova ili tečnih probiotika, koji nemaju dodatnu zaštitu.
Važna je i koncentracija bakterija, označena na pakovanju skraćenicom CFU (kolonije koje formiraju jedinice). Preparat sa većim brojem CFU ima veće šanse da dovoljan broj bakterija stigne do crijeva.
Šta preporučuju stručnjaci?
Ne postoji univerzalno pravilo, jer vrijeme uzimanja zavisi od vrste probiotika.
Saccharomyces boulardii, probiotski kvasac koji se često koristi tokom antibiotske terapije, otporan je na želudačnu kiselinu i može se uzimati u bilo koje doba dana, sa hranom ili bez nje.
S druge strane, sojevi iz grupa Lactobacillus i Bifidobacterium osjetljiviji su na kiselu sredinu. Zbog toga se najčešće preporučuje da se uzimaju oko 30 minuta prije obroka ili dva do tri sata nakon jela, kada je lučenje želudačne kiseline manje intenzivno.
Zašto prije ili nekoliko sati poslije jela?
Iako se može činiti nelogičnim da se probiotik uzima na prazan želudac, kapsula popijena oko pola sata prije obroka brzo prolazi dalje kada hrana stigne u želudac, pa bakterije kraće ostaju izložene jakoj kiselini.
Druga dobra opcija je dva do tri sata nakon obroka, kada je želudac uglavnom ispražnjen i luči manje kiseline.
Najmanje povoljno je uzimanje probiotika usred obilnog i masnog obroka, jer tada duže ostaje u želucu, gdje veliki dio korisnih bakterija propada.
Probiotik i antibiotici
Kada se probiotik koristi zajedno sa antibiotikom, najvažnije je napraviti vremenski razmak između dvije terapije.
Stručnjaci preporučuju da između uzimanja antibiotika i probiotika prođu najmanje dva sata, jer antibiotik može uništiti korisne bakterije iz probiotika prije nego što stignu do crijeva.
Izuzetak je Saccharomyces boulardii, pošto je riječ o kvascu, a ne bakteriji, pa antibiotici ne utiču na njegovu efikasnost.
Koliko dugo treba uzimati probiotik?
Ako se koristi uz antibiotike, preporučuje se da se uzima tokom cijele antibiotske terapije, ali i još jednu do dvije sedmice nakon posljednje doze, kako bi se crijevna flora oporavila.
Kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS) terapija obično traje šest do osam sedmica, a kod hroničnih tegoba i duže, prema preporuci ljekara.
Kod ovog sindroma često se preporučuju preparati koji sadrže više različitih probiotskih sojeva, jer djeluju na više mehanizama u crijevima.
Ko treba da bude oprezan?
Kod zdravih osoba probiotici se smatraju bezbjednim, a neželjene reakcije su rijetke i uglavnom blage, poput prolaznog nadimanja ili promjena u stolici tokom prvih dana.
Ipak, osobe sa oslabljenim imunitetom, pacijenti na hemoterapiji, primaoci transplantiranih organa, osobe sa HIV infekcijom, pacijenti nakon većih operacija crijeva ili oni koji imaju centralni venski kateter trebalo bi da probiotike uzimaju isključivo uz savjet ljekara.
Kod teškog akutnog zapaljenja pankreasa probiotici se za sada ne preporučuju, dok bi trudnice i dojilje izbor preparata trebalo da usklade sa svojim ljekarom.
Greške koje umanjuju djelovanje
Jedna od najčešćih grešaka jeste nepravilno čuvanje preparata. Ako na deklaraciji piše da se probiotik čuva u frižideru, držanje na sobnoj temperaturi, posebno tokom ljetnjih mjeseci, može značajno smanjiti broj živih bakterija.
Takođe, kapsule ne treba otvarati i sipati njihov sadržaj u vruće napitke, jer temperature iznad 40 stepeni uništavaju veliki broj korisnih bakterija.
Greška je i prekid terapije čim simptomi nestanu, pošto je za obnavljanje crijevne flore potrebno više sedmica redovne primjene.
Na efikasnost probiotika mogu negativno uticati i alkohol, veće količine kafe uzete neposredno uz kapsulu, kao i veoma ljuta hrana.
Šta možete očekivati?
Tokom prvih nekoliko dana uzimanja moguće su blage promjene, poput nadimanja ili drugačije stolice, što se smatra normalnim dok se crijevna flora prilagođava.
Kod hroničnih tegoba prvi rezultati se najčešće očekuju tek nakon nekoliko sedmica redovne upotrebe.
Ako se simptomi pogoršaju, traju duže od sedam dana ili se jave povišena temperatura, krv u stolici ili jaki bolovi u stomaku, potrebno je prekinuti uzimanje probiotika i obratiti se ljekaru.
Na kraju, stručnjaci ističu da je najbolji vodič uvijek uputstvo proizvođača, jer se preporuke razlikuju u zavisnosti od vrste i sastava konkretnog probiotika, prenosi N1.
