Planovi Njemačke da pooštri pravila o doznakama možda pogrešno tumače simptome sve većeg odsustvovanja sa posla, navode istraživači, ukazujući na pritiske na mentalno zdravlje i pogoršanje uslova rada u sektorima kao što su zdravstvo i obrazovanje.
Radnici u Njemačkoj su tokom 2024. godine u prosjeku bili na bolovanju oko 22 dana, što je među najvišim nivoima na međunarodnom planu.
Taj podatak, koji je objavilo udruženje kompanijskih zdravstvenih osiguravača BKK, naglo je porastao 2022. godine nakon uvođenja elektronskog prijavljivanja bolovanja, čime je poboljšano evidentiranje kratkotrajnih odsustava, piše Rojters.
Prema planovima koje je dogovorila koalicija kancelara Fridriha Merca, bolovanja otvorena telefonom bila bi ukinuta, a poslodavci bi mogli da zahtijevaju ljekarsko uvjerenje već od prvog dana odsustva, što je dio šireg nastojanja da se poveća produktivnost u ekonomiji koja se suočava sa starenjem stanovništva i godinama slabog rasta.
Ali istraživači koji proučavaju bolovanja, mentalno zdravlje i tržište rada sve više ukazuju na dublje probleme u profesijama u kojima je odsustvovanje sa posla izraženo, kao što su medicinska njega, rad u sektoru njege i obrazovanje.
Oni navode hroničan nedostatak zaposlenih, niske zarade, slabe mogućnosti za napredovanje u karijeri i visoke emocionalne zahtjeve kao faktore rizika za loše mentalno zdravlje u tim profesijama.
U 2024. godini, posljednjoj za koju su dostupni podaci po sektorima, žene zaposlene u zdravstvu i socijalnom radu u prosjeku su bile na bolovanju 27 dana, a nastavnici 24 dana, u poređenju sa 18 dana u finansijama i 16 dana u sektoru komunikacija, pokazuju podaci BKK-a.
„Ne mora da bude riječ o potpunoj depresiji. To može biti i stanje iscrpljenosti ili sagorijevanja na poslu kao posljedica problematičnih uslova rada“, rekao je Johanes Zigrist, profesor emeritus Univerziteta u Diseldorfu.
Mentalni poremećaji čine samo 4,8 odsto slučajeva bolovanja, ali kada do njih dođe, u prosjeku dovode do 28 dana odsustva, prema podacima AOK-a, najvećeg zdravstvenog osiguranja u Njemačkoj.
Broj dana bolovanja koje su članovi AOK-a uzeli zbog problema sa mentalnim zdravljem porastao je za 47 odsto od 2014. godine, čime su mentalni poremećaji postali drugi najveći uzrok odsustvovanja sa posla, poslije respiratornih bolesti.
Velika odgovornost, mala nagrada
Zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe uglavnom imaju najveći udio dijagnoza povezanih sa mentalnim zdravljem.
„To su poslovi sa velikom odgovornošću, u kojima ljudi moraju da kombinuju obavljanje zadataka i društvenu interakciju i moraju da se nose sa emocionalnim problemima, ali i fizičkim stresorima, uključujući nasilje. A često je riječ o ljudima sa niskim primanjima i prilično niskim socioekonomskim statusom”, rekao je Zigrist.
Kombinaciju niskih primanja, društvenog statusa ili sigurnosti sa visokim zahtjevima naučnici opisuju kao neravnotežu između uloženog truda i nagrade.
Brojna međunarodna istraživanja zdravlja na radu povezuju ovu neravnotežu sa problemima mentalnog zdravlja i dugotrajnim odsustvovanjem sa posla. Ona takođe povećava rizik od koronarne bolesti srca.
Nedavni podaci iz njemačkih škola ilustruju ovaj problem. Njemački školski barometar za 2024. godinu pokazao je da je gotovo polovina nastavnika prijavila psihičko ili fizičko nasilje među učenicima u svojoj školi, dok se više od trećine osjećalo emocionalno iscrpljeno nekoliko puta nedjeljno.
Slična je situacija i u medicinskoj njezi. Uprkos akutnom nedostatku zaposlenih, nedavne njemačke studije utvrdile su iznenađujuće malo povećanje zarada, posebno u bolnicama i javnim ustanovama.
Ministarstvo zdravlja odbilo je da komentariše pitanje zašto su stope odsustvovanja sa posla najviše upravo u sektorima sa najvećim mentalnim i emocionalnim pritiscima.
Nema znakova raširene zloupotrebe
Ništa od ovoga ne znači da se problem odsustvovanja sa posla u Njemačkoj može objasniti isključivo mentalnim zdravljem, navodi Rojters.
Na odsustvovanje zbog bolesti utiče čitav niz faktora, uključujući demografiju, uslove na radnom mjestu, društvene norme i institucionalne razlike, zbog čega je međunarodna poređenja teško napraviti.
Njemački sistem naknade tokom bolovanja, prema kojem se zaposlenima isplaćuje 100 odsto zarade od prvog dana bolesti u periodu do šest nedjelja, jedan je od najizdašnijih u svijetu.
Ipak, sedam zemalja OECD-a – Norveška, Slovenija, Španija, Finska, Francuska, Portugal i Belgija – bilježe veću učestalost bolovanja među zaposlenima sa punim radnim vremenom.
„Ono što možemo da kažemo jeste da su pravila o bolovanju jedan od mnogih faktora i upozorili bismo da ne treba previše zaključivati na osnovu direktnog poređenja stopa bolovanja među zemljama“, rekla je istraživačica OECD-a Sofija Malinaj Domagk.
Mnoge institucije koje proučavaju porast odsustvovanja sa posla u Njemačkoj imale su poteškoća da pronađu dokaze o raširenoj zloupotrebi.
Studija zdravstvenog osiguravača DAK i instituta IGES pokazala je da je nagli porast evidentiranih odsustava 2022. godine uglavnom bio posljedica boljeg elektronskog prijavljivanja i neuobičajeno snažnih talasa respiratornih bolesti i infekcija kovidom. Broj dana bolovanja od tada se stabilizovao.
Studija nije pronašla dokaze da su bolovanja otvorena telefonom, uvedena 2020. godine tokom pandemije, bila odgovorna za nagli porast i zaključila je da ni potvrde o bolovanju izdate telefonom ni uobičajeno lažno prijavljivanje bolesti nisu objasnili rekordne nivoe bolovanja.
„Dostupne naučne studije ukazuju na to da bolovanja otvorena telefonom nisu dovela do povećanja broja prijavljenih bolovanja“, rekao je Enco Veber iz Instituta za istraživanje zapošljavanja.
“Kultura nepovjerenja” prema radnicima
Prijedlog vlade kritikovao je i sindikat zaposlenih u sektoru usluga Verdi, koji je rekao da on predstavlja primjer „kulture nepovjerenja“ prema radnicima.
Udruženja ljekara saopštila su da bi to bilo „apsolutno katastrofalno“ za već preopterećene ljekarske ordinacije.
Kao odgovor, vlada Njemačke je saopštila da će kompanije imati slobodu da odluče da li žele da primjenjuju novo pravilo ili da zadrže zahtjev za dostavljanje ljekarskog uvjerenja od četvrtog dana bolesti. /N1/
