Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH da zabrani sprovođenje ugovora Republike Srpske nije nikakva “pobjeda vladavine prava”, to je samo nastavak duge i opasne prakse mijenjanja ustavnog poretka BiH mimo Dejtonskog sporazuma, istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.
Povodom odluke krnjeg Ustavnog suda BiH koji je ocijenio da “nije u skladu sa Ustavom BiH” ugovor o konsultantskim uslugama sa kompanijom “Dikens end Medison Kanada”, kao i budžetsko finansiranje lobističkih aktivnosti u ime i za račun Republike Srpske putem lobističkih agencija, Karan je rekao za Srnu da je ova odluka nastavak neprava koji su decenijama provodili visoki predstavnici donoseći odluke, bez ikakvog uporišta u Ustavu.
On je naglasio da krnji Ustavni sud proizvodi novu ustavnu stvarnost, s ciljem tihe, ali suštinski klasične unitarizacije BiH.
– Dejtonski ustav je jasan: Republici Srpskoj garantuje puni unutrašnji suverenitet nad sopstvenom teritorijom, nadležnostima, resursima i budžetskim odlukama, kao i pravo da djeluje na međunarodnom planu, da štiti i promoviše svoje interese i ostvaruje spoljne kontakte, unutar ustavom predviđenih okvira.
Odluka kojom se Srpskoj osporava pravo da finansira sopstvene aktivnosti je otvoreni udar na njen legitimni okvir djelovanja i pokušaj njene finansijske i političke izolacije. Ovdje se ne radi o detaljima. Radi se o principu – naglasio je Karan.
Krnji Ustavni sud BiH, konstatovao je, odavno je prestao biti zaštitnik Ustava, postao je generator ustavne krize – umjesto da brani poredak onakav kakav je potpisan u Dejtonu, on ga, odluku po odluku, kroji po mjeri sarajevskog unitarizma.
– Pa ipak, godinama unazad svjedočimo zamjeni teza: Ustavni sud BiH pokušava predstaviti Republiku Srpsku kao rušitelja ustavnog poretka, dok u stvarnosti upravo on, potkopavajući suverenitet Srpske, direktno urušava ustavno uređenje zapisano u Aneksu četiri. BiH nije, i nikada neće biti, ni unitarna ni jednonacionalna država, ona je multietnička, federalna, složena zajednica – istakao je Karan.
Naglasio je da ne treba zanemariti ni pitanje takozvane državne imovine, kroz nastavak iste matrice: proglasiti resurse, zemljište i koncesione potencijale “državnim”, a zatim entitetima oduzeti osnovno ustavno pravo da upravljaju sopstvenim razvojem.
– BiH nema svoju izvornu imovinu. Imovina pripada entitetima, u omjeru 49:51, a insistiranje da Sarajevo upravlja teritorijom bilo kog entiteta je inženjering čiji je krajnji cilj potpuno rasvlašćivanje entiteta.
Republika Srpska na ove ustavno-pravne apsurde, da se Dejton formalno pominje, a njegova suština prazni, neće pristati. Odbrana unutrašnjeg suvereniteta i pravo na finansiranje sopstvenih aktivnosti nisu stvar političke volje, nego ustavna obaveza i uslov opstanka, kako Republike Srpske, tako i same dejtonske BiH – zaključio je Karan. /SRNA/
