Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocijenio je danas da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije, ali da ostaje otvoreno pitanje da li bi država bila u stanju da uspješno upravlja jednom tako složenom kompanijom.
Vasić objašnjava da bi se Srbija, povratkom NIS-a u državno vlasništvo, pozicionirala kao regionalni lider na tržištu energenata.
– Energija pokreće svijet. I dalje 80-90 odsto energije dolazi iz nafte i gasa. Obnovljivi izvori energije nisu dominantni, ali ovo jeste. Svi ratovi koje imamo vode se isključivo zbog energenata – rekao je Vasić za Tanjug.
Vasić je istakao da država mora biti oprezna po pitanju mogućih sekundarnih sankcija navodeći da su one podjednako teške kao primarne.
– Mi sad imamo tu situaciju da ukoliko bi nastavili da podržavamo NIS, kako god, izlažemo sebe trenutku da možemo da dobijemo sekundarne sankcije, a to je vrlo opasna stvar.
Naša Narodna banka ne čuva na našim računima naše devizne rezerve. Čuva ih u vrhunskim insttiuacijama, obično u Evropskoj uniji. Oni sutra mogu reći ‘dobro, sarađujete sa NIS-om, sad ćemo vam presjeći dotok ovim rezervama.’ Rezerve nam služe da ih povučemo kad hoćemo i kad nam trebaju – pojasnio je Vasić.
On podsjeća da su devizne rezerve Rusije, usljed sankcija, ostale van granica države i to u iznosu većim od 600 milijardi dolara.
– To je recimo godišnjih prihod Rusije od nafte – kaže Vasić.
On dodaje da bi uvođenje sekundarnih sankcija bio veliki rizik za Srbiji s obzirom da bi trpio cijeli platni sistem i došlo do blokade računa, ali je izrazio uvjerenje da se to ipak neće desiti.
– Јa nisam političar, ja sam bankar i ekonomista. Јa to posmatram kao možda i naše malo taktiziranje, ajmo još dan, dva, da vidimo nešto će se dogoditi. Ne znamo šta se događa iza paravana, ko s kim pregovara – rekao je Vasić.
Govoreći o tržišnoj cijeni NIS-a, Vasić kaže da ona zavisi od percepcije onoga ko želi da kupi kompaniju, javlja Tanjug.
Vasić podsjeća da je Naftna industrija Srbije po visini prihoda peta ili šesta kompanija u državi navodeći da je godišnji profit firme iznosio i do 800 miliona evra.
