Veća izloženost noćnoj svjetlosti povezana je sa zadebljanjem zida lijeve srčane komore i promjenama u funkciji srca – rezultat je najnovije studije međunarodne grupe naučnika koja istražuje vezu između svjetlosnog zagađenja i kardiovaskularnih bolesti.
U istraživanju je učestvovalo 11 000 osoba koje su dio platforme UK Biobank. To je ogromna istraživačka baza u Velikoj Britaniji koja omogućava naučnicima da proučavaju zdravlje ljudi kroz veliki broj podataka.
Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu European Heart Journal. Svi učesnici su tokom sedam dana nosili senzor za mjerenje svjetlosti na zglobu ruke kako bi se izmjerio nivo izloženosti svjetlosti tokom noći.
Tri godine kasnije urađena im je magnetna rezonanca srca sa ciljem da se detaljno ispita struktura i funkcija srca.
Istraživači su uporedili osobe koje su bile izložene nivou svjetlosti većem od 3 luksa (mjerna jedinica za osvijetljenost) sa osobama koje tokom noći gotovo uopšte nisu bile izložene svjetlosti.
Istraživanje je predvodio profesor Lu Kui sa Univerziteta Tulejn u Nju Orleansu.
„Prethodne studije povezivale su izloženost svjetlosti tokom noći sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, ali se malo znalo o uticaju na strukturu i funkciju srca. Sproveli smo ovo istraživanje kako bismo utvrdili šta se vremenom događa sa srcem kod ljudi koji su noću izloženi prevelikoj količini svjetlosti.“, kaže profesor Kui.
Rezultati su pokazali da su osobe sa većom izloženošću noćnoj svjetlosti imale zadebljanje zida lijeve komore srca, jedne od glavnih srčanih komora. Zbog toga se smanjio prostor unutar komore. Postojali su i znakovi da je sposobnost srčanog mišića da se savija i prilagođava tokom otkucaja srca bila smanjena.
To može predstavljati rani pokazatelj poremećaja funkcije srca. Istraživači su takođe uočili promjene na desnoj komori i lijevoj pretkomori, odnosno na još dva dijela srca.
„Ovo je prva studija ove vrste i pokazuje da je veća izloženost svjetlosti tokom noći povezana sa remodeliranjem srca.“, kaže profesor Kui.
Remodeliranje srca označava promjene u njegovoj strukturi i funkciji koje se obično javljaju kao odgovor na dugotrajni stres ili oštećenje srca. Organizam se na taj način pokušava prilagoditi stresu, ali dugoročno takve promjene mogu oslabiti srce i doprinijeti razvoju srčane insuficijencije.
„Svjetlosno zagađenje pojavilo se kao novi faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Naši rezultati, zajedno s dokazima iz drugih istraživanja, ukazuju na to da bi smanjenje izloženosti svjetlosti tokom noći trebalo razmotriti kao jednu od mogućih strategija za prevenciju srčanih bolesti.“
Što preporučuju stručnjaci?
Profesor Tomas Munzel iz Univerzitetskog medicinskog centra u Majncu u Njemačkoj i njegove kolege navode da bi ljekari, posebno oni koji liječe pacijente sa srčanom insuficijencijom ili atrijalnom fibrilacijom, trebalo da u zdravstveni karton unesu podatke o uslovima u kojima pacijent spava. Pitanja se odnose na to koliko je spavaća soba mračna, da li pacijent radi noćne smjene, koliko koristi ekran nakon zalaska sunca.
Preporuke su jednostavne i relativno jeftine: zavjese koje potpuno blokiraju svjetlost, toplo obojeno svjetlo uz krevet i prekrivanje malih LED lampica na elektronskim uređajima.
Iz perspektive javnog zdravstva, posljedice su još šire. Svjetlosno zagađenje predstavlja jednu od rijetkih opasnosti iz životne sredine koju gradovi mogu direktno i relativno jeftino smanjiti. Kao moguća rješenja navode se zaštićena ulična rasvjeta, sijalice toplijeg spektra kao i prigušivanje ili paljenje ulične rasvjete pomoću senzora pokreta.
Autori zaključuju da ova studija povezuje ono što sateliti već pokazuju – da planeta noću postaje sve svjetlija – sa onim što se potencijalno događa unutar našeg organizma: srce može postajati kruće, slabije i manje efikasno.
eurekalert.org
