Za one koji pate od glavobolje nakon konzumiranja crvenog vina, stručnjaci su ponudili neke uvide u to zašto se ona javlja i kako je spriječiti.
Flavanol koji se nalazi u crvenim vinima mogao bi biti krivac za glavobolje, prema studiji Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu, koja je objavljena u časopisu Scientific Reports prošlog mjeseca.
Flavanol, nazvan kvercetin, nalazi se u grožđu i drugom voću i povrću.
Istraživači su primijetili da je 10 puta više zastupljen u crvenim nego u bijelim vinima.
Sama po sebi, supstanca se smatra zdravim antioksidansom – ali nevolje počinju kada se konzumira sa alkoholom.
„Kada uđe u vaš krvotok, vaše tijelo ga pretvara u drugačiji oblik koji se zove kvercetin glukuronid“, rekao je vinski hemičar i odgovarajući autor Endrju Voterhaus, profesor emeritus sa Odseka za vinogradarstvo i vinarstvo UC Davis.
U tom obliku blokira metabolizam alkohola, dodaje on.
U studiji, naučnici su koristili in-vitro laboratorijske testove za mjerenje uticaja flavonola na enzime.
Otkrili su da kvercetin blokira funkciju ALDH2, enzima koji metaboliše alkohol. Kada se alkohol ne metaboliše, u sistemu se nakuplja toksin koji se zove acetaldehid.
„Acetaldehid je dobro poznati toksin, iritantna i inflamatorna supstanca“, rekla je vodeći autor Apramita Devi, postdoktorski istraživač sa Odsjeka za vinogradarstvo i vinarstvo UC Davis.
Zašto neki ljudi imaju glavobolje, a drugi ne?
Jedan od autora studije primijetio je da ljudi koji imaju migrene ili su uopšte podložniji glavoboljama imaju veću vjerovatnoću da ih dožive nakon što piju crveno vino.
Postoji mogućnost da neki ljudi imaju enzime koji se lakše inhibiraju kvercetinom, pa na njih više utiče nakupljanje acetaldehida, navodi se u saopštenju.
Različita crvena vina takođe mogu imati različite efekte, naveli su.
„Kvercetin proizvodi grožđe kao odgovor na sunčevu svjetlost. Ako uzgajate grožđe sa izloženim grozdovima, kao što to rade u dolini Napa za svoje kabernee, dobijate mnogo više nivoe kvercetina. U nekim slučajevima, on može biti četiri do pet puta veći“, rekao je Voterhaus u saopštenju.
Nivoi flavonola takođe mogu da variraju u zavisnosti od toga kako je vino napravljeno i procesa starenja.
Da bi potvrdili ovu teoriju, istraživači UC Davis planiraju kliničko ispitivanje na ljudima kako bi uporedili efekte crvenih vina koja sadrže veće količine kvercetina sa onima koje sadrže vrlo malo flavonola.
Dr Eli Pirson naučni menadžer u specijalističkom odeljenju za testiranje intolerancije na hranu YorkTest u Velikoj Britaniji, vjeruje da određene hemikalije u crvenim vinima, koje se zovu histamini, mogu izazvati glavobolju.
„Histamin je hemikalija koja se prirodno javlja u nekim namirnicama. Ako nakon jela ili pića primijetite otok, osip, kijanje ili mučninu u roku od 30 minuta, imajte na umu da to može biti netolerancija na histamin“, rekla je Pirson za Fox News Digital.
Kod onih sa osjetljivošću na histamin, konzumiranje samo male količine crveno vina može izazvati simptome mamurluka, uključujući mučninu, svrab u grlu i crvenilo, upozorila je ona.
Stručnjaci su takođe predložili da ostanete hidrirani između čaša vina.
