Vlada Republike Srpske donijela je rješenja o imenovanju radnih grupa za izradu socijalne karte i za demografsku obnovu.
Na čelu Radne grupe za izradu socijalne karte je potpredsjednik Vlade Republike Srpske Alen Šeranić, dok Radnom grupom za demografsku obnovu rukovodi potpredsjednik Vlade Republike Srpske Miloš Bukejlović.
Članovi radnih grupa su predstavnici resornih ministarstava, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.
Vlada Republike Srpske odobrila je danas 3.355.355 KM za socijalno zbrinjavanje radnika.
Odobrena sredstva namijenjena su za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 1.141 radnika iz 36 preduzeća, koji su procesom stečaja ili likvidacije ostali bez zaposlenja, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.
Sredstva iz ove odluke raspoređuju se Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske u iznosu od 3.355.355 KM, od čega 3.157.184 KM za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 1.121 radnika iz 21 preduzeća.
To su preduzeća “Neimarstvo” iz Trebinja, “Plastika” i “Sintetik” iz Banjaluke, “Romanijski božur” sa Sokoca, “Gradska čistoća” iz Ljubinja, “Gradina” iz Kalinovika, “Šamac-stan” iz Šamca, “Divin” iz Bileće, “Ratko Perić” iz Priboja, te “Visočnik” i “Javor” iz Han Pijeska.
Među ovim preduzećima je “Srpski radio Modriča” iz Modriče, “Nevesinje” iz Nevesinja, “Unametal” iz Novog Grada, “Gradska toplana” i Sportsko-kulturni centar iz Broda, Energoinvest ZDP Petrolinvest iz Istočnog Sarajeva, “Energoinvest” Rasklopna oprema iz Istočnog Sarajeva, “Bromet” iz Broda, JKP “Ekokom” iz Lopara i “Tehnogas fabrika tehničkih gasova Doboj” iz Velike Bukovice.
Iznos od 198.171 KM predviđen je za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 20 radnika iz 15 preduzeća koji su se prijavili na javni poziv Fonda PIO Republike Srpske, otvoren do 31. decembra prošle godine, a koji uplatom ovih sredstava stiču uslove za starosnu penziju.
Nova odluka o procjeni uticaja propisa
Vlada Republike Srpske donijela je danas novu odluku o procjeni uticaja propisa s ciljem da se u što većoj mjeri spriječi uvođenje novih administrativnih ograničenja za poslovnu zajednicu i građane, odnosno da se oni u što većoj mjeri pojednostave.
Procjena uticaja propisa je sastavni dio regulatorne reforme koja je u Republici Srpskoj započeta još 2006. godine sa takozvanom “giljotinom propisa”.
Nakon što je ovom reformom pojednostavljen značajan broj administrativnih procedura i postupaka, prvo kroz pilot-projekte, a kasnije i trajno je uvedena metodologija procjene uticaja propisa s ciljem donošenja kvalitetnijih propisa, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.
Imajući u vidu činjenicu da procjena uticaja propisa predstavlja dinamičan proces bilo je potrebno pristupiti izradi nove odluke o procjeni uticaja.
U skladu sa novom odlukom procjena uticaja propisa sprovodiće se, ne samo na nacrte i prijedloge zakona, već i na podzakonske propise, odnosno uredbe i pravilnike kojima se najčešće razrađuju formalnosti /dozvole, potvrde, rješenja…./, odnosno administrativne procedure, dodaje se u saopštenju.
Iz Vlade navode da je cilj da se u što većoj mjeri spriječi uvođenje novih administrativnih ograničenja za poslovnu zajednicu i građane, odnosno da se oni u što većoj mjeri pojednostave.
Bitne novine su i odredbe koje se odnose na procjenu uticaja propisa koji se usklađuje sa pravnom tekovinom EU, kao i predviđanje obaveze sprovođenja analize troškova i koristi, uvođenje modela standardnih troškova, te edž post analize, dodaje se u saopštenju. (Srna)