Pet šopovi u gradu dnevno nekoliko desetina puta dobijaju pitanja da li na “stanju” imaju kornjače, na šta moraju da kažu ne samo da nemaju, nego da ih neće ni imati, s obzirom na to da su kornjače unazad nekoliko godina proglašene ugroženom vrstom, te ih stoga više nećete moći naći ni u jednoj prodavnici životinja.
Kazali su ovo za “Nezavisne novine” u pet šopovima u gradu, ističući da pomama za kornjačama nikako ne jenjava.
“Gotovo svaki dan nas neko pita imamo li kornjače, kako vodene, tako kopnene, a mi im svima odgovaramo isto”, kazali su oni.
Želja nekih Banjalučana da imaju kornjaču za kućnog ljubimca je tolika da ih čak nabavljaju preko PIK-a.
“Ljudi kupuju kornjače preko interneta, i to najčešće kopnenu kornjaču čančaru koja je inače iz podneblja Hercegovine. Ljudi koji tu žive to koriste, te kada ih pronađu u prirodi, stave oglas”, kazali su iz jednog pet šopa.
Kako su rekli, u ponudi su prije imali crvenouhe i žutouhe kornjače, ali više ne.
“Duže od dvije godine nemamo vodene kornjače, a kopnene ne prodajemo više od tri godine”, kazali su oni.
Ipak, ponešto hrane za kornjače možete pronaći u ovim radnjama, jer kako oni konkretno kažu, ima starih kornjača, naročito vodenih, i oni moraju nešto da jedu.
Gotovo istu situaciju su nam potvrdili i iz drugog pet šopa, gdje su kazali da svakodnevno moraju objašnjavati građanima da kornjače ne mogu više da kupe.
“Poštujemo propise, a oni nam ne dozvoljavaju da držimo i prodajemo ovu vrstu životinja. Kornjače su sada proglašene ugroženom vrstom, te su stoga posebno zaštićene”, kazali su iz ovog pet šopa.
Kada zakonska regulativa promijeni građanima planove, oni se onda najčešće odluče da za kućnog ljubimca uzmu ribice i ptice. Ovo se, prema riječima prodavaca, najviše prodaje i najviše traži.
Pored toga, mnogo se prodaju i kunići, zečevi, hrčci, a iz jednog pet šopa su kazali da su im “glavna atrakcija” činčile.
Kada smo u prodavnicama koje se bave prodajom životinja pitali šta je najneobičnije što imaju, naglasili su da im je zdravlje i ugodnost životinja na prvom mjestu, te neće nešto “na silu” držati samo jer je za naše prostore egzotično.
“Držimo ono šta se kupuje i ono što se ne pati”, saglasni su.
Iz jednog pet šopa su nam ispričali da su imali dosta neobičnih vrsta ptica iz egzotičnih podneblja, ali su primijetili da se ovdje pate, te nisu htjeli da tu praksu nastave.
“Kada imate životinju, morate voditi računa da ona može da opstane kod nas. Ne možemo ih držati da bi ljudi rekli da im je fino, a one se pate”, zaključili su, pišu Nezavisne novine.
