Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju Veliku subotu, dan kada je Isus Hristos sišao u podzemni svijet – Ad i dušama umrlih donio Јevanđelje.
Hristos je to učinio, jer je on Mesija i Izbavitelj cjelokupnog ljudskog roda, a ne samo svojih savremenika.
Danas je i posljednji dan Velikog posta, pred sutrašnji najveći praznik Vaskrsenje Hristovo. Danas se u nekim krajevima boje vaskršnja jaja.
Veliku subotu vjernici obilježavaju u molitvi i tišini, u crkvama, cjelivajući plaštanicu na simboličnom Hristovom grobu.
Na ovaj dan došao je kraj starom vijeku i otpočeo novi vujek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.
Svake godine na Veliku subotu, na dan između golgotskog Raspeća na Veliki petak i Vaskrsa Sina Božjeg u nedjelju, pred Pravoslavni Vaskrs, održava se ceremonija starija od 12 vijekova.
U hramu Svetog Groba u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na sveće okupljenih jvernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.
Običaji i vjerovanja
U kućama se završavaju neophodni poslovi oko dočeka velikog praznika.
Sprema se i čisti kuća, priprema odjeća. Ko nije obojio jaja i to ujutru završava, pije izlaska sunca.
U pojedinim dijelovima zemlje mjesi se kolač vaskršnjak.
I dalje se strogo posti, na vodi. Propisano je suhojedenje, odnosno ne jede se kuvana hrana.
Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strašna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na duge Hristove muka na raspeću.
Stari vjeruju da se zbog toga na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udeijliti milostinja siromašnima. Vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju, prenose agencije.
Na Veliku subotu se ne radi u polju i ne rade se nikakvi ručni radovi.
