Kako temperature rastu, važno je znati kako se pravilno hidrirati da bi se smanjio rizik od toplotnog udara, toplotne iscrpljenosti i teške dehidratacije.
Kada spoljne temperature počnu da rastu, važno je poznavati i prepoznati znake i simptome bolesti povezanih sa vrućinom, uključujući toplotni udar i toplotnu iscrpljenost.
Takođe je važno znati kako ih spriječiti i po čemu se ova stanja razlikuju, kako bi mogla pravilno da se liječe. To se posebno odnosi na toplotni udar, jer on brzo može da preraste u hitno i životno ugrožavajuće stanje, prenosi Eating Well.
Dobra vijest je da se toplotni udar može spriječiti, između ostalog i održavanjem dobre hidriranosti.
Šta je toplotni udar?
Toplotni udar nastaje kada tijelo, usljed dugotrajnog izlaganja ekstremnoj vrućini, više ne može pravilno da se rashlađuje. Kada organizam ne proizvodi dovoljno znoja da bi se ohladio, unutrašnja tjelesna temperatura raste, što nosi brojne rizike.
Uobičajeni simptomi toplotnog udara uključuju visoku tjelesnu temperaturu, promijenjeno mentalno stanje, poput zbunjenosti, uznemirenosti, nerazgovijetnog govora i napada, kao i vruću i suvu kožu, koja može da bude crvena, ali bez znojenja.
Mogu se javiti i mučnina i povraćanje, ubrzan rad srca i disanje, kao i gubitak svijesti.
Toplotni udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, a često i intravensko davanje tečnosti kako bi se nadoknadio gubitak vode i elektrolita.
Neophodno je što prije pozvati hitnu pomoć. Dok čekate njen dolazak, osobu treba premjestiti na hladno mjesto u hladu i, ako je moguće, blago joj podići noge.
Potrebno je skinuti nepotrebnu odjeću i obuću ili olabaviti odjeću, a na tijelo staviti hladne, mokre obloge ili ga nakvasiti hladnom vodom. Obloge sa ledom mogu se staviti na glavu, vrat, prepone i ispod pazuha.
Hladnu vodu ili napitak sa elektrolitima treba polako uzimati samo ako je osoba potpuno svjesna. Tečnost ne treba davati osobi koja je zbunjena, povraća, teško guta ili ima izmijenjeno stanje svijesti.
Može li hidratacija da spriječi toplotni udar?
Unos dovoljne količine vode ili sportskih napitaka bogatih elektrolitima jedan je od najvažnijih načina prevencije toplotnog udara. Preporučuje se najmanje jedna šolja vode na svakih 20 minuta kako biste ostali pravilno hidrirani dok radite, vježbate, odmarate se ili se sunčate napolju pri visokim temperaturama.
Voda može da pomogne i spolja. Prskanje ili brisanje tijela hladnom vodom pomaže da se unutrašnja tjelesna temperatura zadrži u bezbjednim granicama, ali ne može da zamijeni pijenje vode i pravilnu hidrataciju.
Dehidratacija ima sopstvene znake upozorenja, među kojima su žeđ, taman urin, smanjeno mokrenje, glavobolja, vrtoglavica i poteškoće sa koncentracijom.
Važno je razlikovati prevenciju od liječenja. Hidratacija može da pomogne u sprečavanju toplotnog udara, ali je toplotni udar stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i sama voda nije dovoljna za njegovo liječenje.
Razlika između toplotnog udara i toplotne iscrpljenosti
Toplotna iscrpljenost obično prethodi toplotnom udaru, pa prepoznavanje njenih upozoravajućih znakova može da spriječi da se razvije u hitno stanje.
I toplotna iscrpljenost i toplotni udar mogu da izazovu mučninu i povraćanje, ali se toplotna iscrpljenost često prvo ispoljava obilnim znojenjem, pojačanom žeđi, smanjenim mokrenjem, glavoboljom, vrtoglavicom, razdražljivošću i nesvjesticom.
Ako mislite da imate toplotnu iscrpljenost, pređite na hladnije mjesto, često uzimajte male gutljaje vode, olabavite odjeću kako biste omogućili protok vazduha i stavite na tijelo hladne, mokre obloge ili pakovanja leda. Možete i da se okupate u hladnoj vodi.
Ako se ne osjećate bolje sat vremena nakon što ste počeli da ublažavate simptome toplotne iscrpljenosti, moguće je da se razvija toplotni udar i biće potrebna hitna medicinska pomoć.
Šta je važno zapamtiti?
Tokom toplijih mjeseci važno je poznavati znake i simptome toplotnog udara i toplotne iscrpljenosti, a rizik od oba stanja može se smanjiti dobrom hidratacijom.
Kada radite ili se bavite fizičkom aktivnošću na vrućini, voda možda neće biti dovoljna, naročito ako se mnogo znojite. U tom slučaju mogu pomoći napici sa elektrolitima, poput kokosove vode, ili namirnice bogate tečnošću, kao što su lubenica i krastavac.
Pomjeranje aktivnosti i vježbanja na otvorenom u hladnije djelove dana ili boravak u klimatizovanom zatvorenom prostoru takođe može pomoći da se izbjegne prekomjerno izlaganje vrućini.
Ako ipak boravite napolju, preporučuje se svijetla i široka odjeća, kao i postepeno privikavanje na vlagu i visoke temperature kako bi boravak na otvorenom tokom toplijih mjeseci bio bezbjedniji. (N1)
