Sve više građana u Bosni i Hercegovini razmatra ugradnju solarnih panela kako bi smanjili račune za električnu energiju, ali i dugoročno obezbijedili stabilnije troškove domaćinstva.
Za prosječno domaćinstvo koje mjesečno za struju izdvaja oko 100 KM, ulaganje u mini-solarnu elektranu trenutno iznosi između 6.500 i 8.500 KM, a investicija se najčešće vraća za pet do osam godina.
Koliko koštaju solarni paneli?
Najčešći izbor građana u BiH jeste sistem snage oko 5 kilovata, koji može pokriti potrebe prosječnog domaćinstva.
Za takvu solarnu elektranu potrebno je izdvojiti između 6.500 i 8.500 KM, dok sistemi snage 10 kilovata koštaju između 12.000 i 16.000 KM.
Cijena po jednom kilovatu instalirane snage kreće se od 1.200 do 1.600 KM, a konačan trošak zavisi od više faktora:
- kvaliteta i proizvođača solarnih panela,
- vrste invertera,
- složenosti montaže,
- dokumentacije,
- i priključenja na elektrodistributivnu mrežu.
Kolike su stvarne uštede?
Ako domaćinstvo godišnje troši oko 1.200 KM na električnu energiju, solarni sistem od 5 kW može značajno smanjiti troškove.
Procjene pokazuju da prosječne godišnje uštede iznose između 1.000 i 2.000 KM, u zavisnosti od lokacije objekta, načina potrošnje i tehničkih karakteristika sistema.
U praksi to znači da domaćinstva koja danas plaćaju oko 100 KM mjesečno za struju mogu smanjiti račun i do 70 do 90 odsto.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da solarni paneli u većini slučajeva ne znače potpuno ukidanje računa za električnu energiju, već njegovo značajno smanjenje.
Kada se investicija vraća?
Prema trenutnim procjenama, ulaganje u solarne panele najčešće se isplati za pet do osam godina.
Nakon toga sistem nastavlja da proizvodi električnu energiju uz minimalne troškove održavanja, a životni vijek opreme često prelazi 20 godina.
To znači da nakon perioda otplate vlasnici godinama koriste znatno jeftiniju električnu energiju.
Razlike između Republike Srpske i FBiH
Važnu ulogu imaju i pravila priključenja na mrežu, koja se razlikuju između entiteta.
U Republici Srpskoj prag od 10,8 kW predstavlja granicu između jednostavnijih modela obračuna i složenijih sistema za veće proizvođače električne energije.
U Federaciji BiH prag je viši i iznosi 23 kW, što omogućava jednostavniji status kupca-proizvođača za veći broj domaćinstava.
Kako sistem funkcioniše?
Osnovni princip rada je isti u oba entiteta.
Električna energija proizvedena tokom dana prvo se koristi za potrebe domaćinstva, dok se višak predaje u elektrodistributivnu mrežu.
Kasnije se ti viškovi obračunavaju kroz različite modele koje određuju elektrodistributeri.
Upravo način obračuna viškova predstavlja glavnu razliku između sistema u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Dugoročno isplativa investicija
Bez obzira na administrativne razlike, osnovna računica ostaje ista — solarni paneli trenutno predstavljaju jednu od rijetkih investicija koja domaćinstvima može dugoročno smanjiti troškove života.
Za porodice koje mjesečno troše oko 100 KM na električnu energiju, ulaganje od približno 7.000 KM u većini slučajeva smatra se dugoročno isplativim rješenjem, prenosi eKapija, piše Buka
