Pametne naočare danas mogu da snimaju iz prvog lica, prevode u realnom vremenu i uz pomoć vještačke inteligencije da analiziraju, recimo, prostor u kojem se nalazimo.
Pametne naočare više nisu proizvod budućnosti, već su proizvod koji se prodaje u milionima primjeraka širom svijeta. I dok kompanije najavljuju revoluciju, mnogi se pitaju šta zapravo sve te naočare mogu da zabilježe, a da zapravo nismo svjesni i gdje je tu uopšte privatnost.
Takođe, uz najnovije generacije ovih naočara, moguće je, recimo, i da se dopisujemo sa nekim bez da diramo mobilni telefon. Takođe, kada govorimo o analiziranju okolnosti, tačnije okruženja u kojem se nalazimo.Recimo, ukoliko nas zanima koliko su ove stijene stare, pa upravo je to moguće da se uradi putem naočara, tačnije da se dobije odgovor.
Brojne su mogućnosti, međutim, ono što se ističe posljednjih godina jeste i problem jer te naočare mogu da se povežu sa određenim programima za identifikaciju lica. Konkretno, vi možete, kao što vidite u ovom videu, da šetate, da se skenira određeno lice i da uz pomoć drugih programa saznate u realnom vremenu ko je osoba sa snimka. Takođe, brojne kontroverze prate ove naočare.
Najpoznatiji i definitivno najkomercijalniji proizvod jeste Meta Ray-Ban. Konkretno, kompaniju Meta prati kontroverza jer je istraga otkrila da su angažovani radnici u Keniji bili primorani da pregledaju privatne snimke, uključujući bankarske podatke i intiman sadržaj. U februaru su upravo radnici kompanije sami rekli za dva švedska lista da su imali priliku, tačnije da je njihov posao bio da pregledaju eksterni materijal, da su vidjeli korisnike naočara kako idu u toalet, da imaju intimne odnose.
A manje od dva mjeseca kasnije, Meta je raskinula ugovor sa ovom firmom, što će, prema navodima same, dovesti do otpuštanja skoro 1.108 radnika. Kako se navodi, prošlog mjeseca pauzirali smo saradnju sa samom, ovo je saopštenje Mete, tačnije njihov odgovor, dok smo istraživali ove tvrdnje.
Oni kažu da ovo sve ozbiljno shvataju, da ljudi pregledaju AI sadržaj kako bi poboljšali performanse proizvoda, dakle da bi se poboljšalo korisničko iskustvo. Međutim, zabrinutost raste. Evropski poslanici su zatražili od Evropske komisije objašnjenje kako će reagovati na navode da upravo ove pametne naočare kompanije Meta snimaju korisnike u intimnim situacijama bez njihovog znanja.
Pored ovih problema, takođe možemo da vidimo da će pametne naočare možda da se koriste i u bezbjednosnim sistemima. Konkretno, ukoliko Američki kongres odobri budžet, upravo će Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost dobiti finansije za razvoj pametnih naočara koje bi agenti Službe za carine i imigraciju koristili na terenu.
“Podrazumijevaju da pametne naočare rade samo kad oni žele to da slikaju i da snimaju. Međutim, evo mi imamo jedan primjer. Da vi, kada pravite neku fotografiju, Meta naočare ujedno snimaju i zvuk, iako vi samo pravite fotografiju, ne video sadržaj, i uploaduju na svoje servere. Tako da definitivno nismo svesni mogućnosti i šta je u pozadini, koji sve procesi rade onog trenutka kad ih vi aktivirate.
Međutim, ono što je isto jako zanimljivo prilikom nekih testiranja drugih modela pametnih naočara, ustanovilo se da se one aktiviraju i bez znanja korisnika. Tako da dolazimo do ovih problematika koje se zovu snimaka trećih lica, snimanja intimnih stvari i slično”, kaže on.
Pametne naočare danas više ne moraju ni da budu aktivirane da bi bilježile ono što se nalazi u njihovom okruženju, upozorava sagovornik, objašnjavajući da pojedini modeli već imaju mogućnosti koje otvaraju ozbiljna pitanja privatnosti i bezbjednosti korisnika.
“Nije neophodno aktivirati naočare da bi one bilježile sve što zapravo vide oko sebe”, navodi on.
Na pitanje da li je upravo to najveći problem kod ovakve tehnologije, odgovara da zavisi od proizvođača i modela uređaja.
“Pojedini modeli – da. Pojedini modeli, ne konkretno Meta. Za nju nemamo tačne podatke da li je moguće to da urade, ali modeli drugih proizvođača postoje i rade to”, kaže sagovornik.
Poseban problem, dodaje, predstavlja način na koji korisnici pristaju na obradu podataka, često nesvjesni šta zapravo prihvataju.
“Vi ste saglasni svaki put, kao i svi, kliknemo “Agree”, a nikad ne pročitamo sa čime smo saglasni. Meta naočare, kao podrazumijevanu opciju koja je automatski uključena dok je vi manuelno ne isključite, imaju mogućnost da hrane AI sisteme i baze podataka kompanije Meta”, objašnjava on.
Ipak, tehnologija nema samo spornu stranu. Pametne naočare već se koriste kao pomoć slijepim i slabovidim osobama, za opisivanje okruženja ili čitanje teksta u realnom vremenu. Međutim, pitanje koje sve češće izaziva zabrinutost jeste koliko su sposobne za identifikaciju ljudi u svakodnevnim situacijama.
Kao primjer navodi projekat studenata sa Harvarda, koji su demonstrirali kako se uz pomoć ovih uređaja i dostupnih softvera može identifikovati osoba gotovo trenutno.
“Tehnologija postoji, ali je nezavisna od samih naočara. Imate uređaj koji može da snima u veoma visokoj rezoluciji, ali tek kada se upari sa softverom za prepoznavanje lica, takozvanim Face Recognition sistemom, dobijate ovo što vidimo”, objašnjava sagovornik.
Dodaje da je riječ o projektu koji nije koristio nikakve ilegalne metode.
“To je bio studentski projekat na Harvardu i radio je jako dobro. Koristili su isključivo komercijalne softvere. Ništa nisu hakovali, već su Meta naočare povezali sa legalno kupljenim softverom za prepoznavanje lica”, kaže on.
Sličan slučaj dogodio se i ove godine na konferenciji u San Francisku, kada je stručnjak za sajber bezbjednost demonstrirao koliko lako ovakva tehnologija može da se koristi u praksi.
“Kupio je Meta naočare, povezao ih sa komercijalnim softverom i šetao kroz konferenciju. U realnom vremenu je dobijao podatke o ljudima – njihova imena, profile na društvenim mrežama, objave na mreži X i druge javno dostupne informacije”, navodi sagovornik.
Naglašava da najveća zabrinutost nije u samim naočarima, već u mogućnosti njihovog povezivanja sa postojećim sistemima za biometrijsku identifikaciju.
“Za sada, kao osnovna opcija, Face Recognition ne postoji direktno u naočarima. Međutim, kada ih uparite čak i sa komercijalnim softverom, bez ikakvog hakovanja, sistem može potpuno normalno da radi prepoznavanje lica”, upozorava on.
/EURONEWS/
