Iako je tehnologija na farmi moderna, izmuzišta automatizovana, a radni uslovi mnogo bolji nego što većina zamišlja ovaj posao, i ovdje se suočavaju sa najvećim izazovom: pronalaskom kvalitetne radne snage.
Ni jedna od najvećih govedarskih farmi iz Kozarca, ne pronalazi lako radnike. Vlasnik farme, Jusuf Arifagić, nastoji da održi proizvodnju, uprkos nestabilnom ambijentu u kojem se nalazi domaća poljoprivreda.
– Zaposlio bih odmah tri radnika. Imam radna mjesta u izmuzištu i u štali – kaže Arifagić, dodavši da je sve teže pronaći ljude koji žele da rade i koji mogu savladati osnovna znanja potrebna na modernoj farmi, gdje su poslovi daleko od teškog fizičkog rada.
Dva dana radna, dva slobodna
Organizacija posla, dodaje, više je nego korektna. Radnici u izmuzištu rade dva dana, pa imaju dva slobodna.
Dolaze ujutro u 06.00 sati, završavaju do 13.30, ponovo dolaze u 18.00 i završavaju oko 21.30. Mjesečno rijetko ko premaši 120-130 radnih sati, a prosječna plata ne pada ispod 1.500 KM (oko 766 evra), uz topli obrok od oko 250 KM (oko 127 evra). Ipak, kvalitetne radne snage nema.
Radnik na izmuzištu, kako pojašnjava, trebao bi imati određeno znanje o zdravlju krave, mastitisu, izgledu vimena, higijeni. Ovaj drugi bi obavljao klasične poslove na održavanju štale.
– Iako TMR nahrani, radnik treba nagrnuti hranu pred krave, brinuti o ishrani teladi, pošto je velika količina teljenja, u decembru i početkom januara očekujem preko 50 teljenja, svako tele treba zbrinuti, držati ga u posebnom prostoru minimum 15 dana. Milk taksi je unutra, znači sve automatizovano – priča on.
Na farmi u Kozarcu je oko 700 grla i trenutno je zaposleno 14 radnika, još tri rade u Petrovcu gdje se bavio tovom. Nekada je zapošljavao 29 ljudi, no, zbog nekonkurentnosti u tovu bikova, bio je prinuđen da smanji broj grla, pa samim tim i broj zaposlenih.
– Ja se mogu vrlo brzo vratiti na 1.000 – 1.300 grla. Konačni kapacitet farme u Kozarcu je do 5.000 grla, jer već imam projektovano novih šest štala, svaka je kapaciteta 700 grla, sve što je potrebno za izgradnju tih objekata je to rešeno – kaže sagovornik koji je više od 5 hektara zemljišta pretvorio u građevinsko i dobio sve upotrebne dozvole.
Redovno vrši reviziju ekološke dozvole koja uključuje šest evropskih standarda, a ima i evropski izvozni broj.
– Svakih pet godina vadim novu ekološku dozvolu, imam ispunjene sve uslove, sa željom da napravimo modernu komercijalnu farmu, ono što je zastupljeno u Evropi na čemu počiva poljoprivredna proizvodnja EU i svijeta – priča on.
Zaštititi i male
Dodaje kako je vrlo bitno sprovesti Strategiju ruralnog razvoja i zaštititi male proizvođače na selu koji će čuvati tradiciju, ali i da velika komercijalna preduzeća moraju na neki način postati tradicija koja će se prenositi s koljena na koljeno, ukoliko planiramo i imati poljoprivrednu proizvodnju.
On danas najčešće uspe da zaposli ljude između 55 i 60 godina, “one iz Titovog sistema” koji, kako kaže, imaju radne navike i znanja.
– Oni obično imaju još par godina do penzije i takvi ljudi su najzahvalniji, znaju šta znači rad u sistemu – kaže vlasnik jedne od najvećih farmi u BiH.
Smatra da mnogi imaju krivu percepciju o poslovima u poljoprivredi.
– Samo spominjanje štale, krave i ostalog valjda je danas sramota, sramota je raditi na jednoj farmi, u poljoprivredi. Ne znam da li nas smatraju ljudima drugog reda, da nismo jednako vrijedni kao i ostali. Uglavnom, vrlo je teško naći kvalitetnog radnika – priča ovaj farmer.
Obrazovni sistem ne prati tržište
Ističe kako ni školski program nije prilagođen potrebama poljoprivredne proizvodnje, odnosno modernim sistemima i metodama proizvodnje. Sve je manje i onih koji se uče ovom poslu na malim seoskim domaćinstvima.
– Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine nema određene linije ili smerove koji će učiti djecu da upravljaju savremenom mehanizacijom, oranju modernim traktorom koji se programira ili ima kompjutersko upravljanje. Takođe, imamo moderna izmuzišta i druge stvari u štalama, a nemamo nikakve smjerove za to – na primjer, tri godine srednja poljoprivredna škola gdje bi djeca učila određeni dio stočarstva, poput upravljanja opremom – kaže ovaj farmer, dodavši da poljoprivredni tehničari izlaze iz škola sa siromašnim znanjem.
Dakle, promjene su neophodne. U ovoj zemlji, kako kaže, moraju početi da vladaju zakoni koji će stvarati pravnu državu i društvo jednakih šansi, zadržati mlade, obrazovane, eminentne ljude i privući mladost iz 52 zemlje svijeta, “gdje imamo djecu koja su obrazovana na prestižnim svetskim univerzitetima, ali i kapital starije generacije, BiH dijaspore koji se mjeri u milijardama maraka”.
– Nikada u istoriji BiH bosanskohercegovački ljudi ili mladost nije bila intelektualno jača i obrazovana kao danas. Kad bi to upotrebili, i kreirali nove proizvode, uključili nauku kao vizu za budućnost, uveli pravdu u državu i prestali je krasti, garantujem da bismo u roku od četiri godine zaposlili 100 hiljada mladih stručnjaka – ističe Arifagić, piše Agroklub.
