Vijest da se odlomio komad Sunca izazvala je veliku pažnju u domaćim medijima,a onda su regionalni mediji potražili objašnjenje o čemu se tačno radi.
Profesor i naučnik Bojan Vršnak sa Geodetskog fakulteta u Zagrebu koji inače radi i na Opservatoriji Hvar i važi za vodećeg stručnjaka za Sunce objasnio je ovu pojavu:
“Nije riječ o nečemu što bi bilo neuobičajeno. Naime, većina stvari koje erupriraju na Suncu dolazi iz aktivnih područja, gdje su, recimo, Sunčeve pjege, dakle na nekim srednjim širinama.
A kako je sada Sunčev ciklus u usponu onda se Sunčeve pjege polako pomiču prema ekvatoru tako da u 11 godina stignu od nekih 45 stupnjeva širine do blizine ekvatora pa sada ciklus završava.
Ovo o čemu se govori u medijima je glavno područje aktivnosti, pa zatim polarna korona, odnosno područje između srednjih širina i polova koje ide u krug oko Sunca a odvaja polove i donje dijelove” pojasnio je prof.
Vršnak intrigantu priču o događajima na Suncu koji često zbunjuju ljude ovde na Zemlji.
Naime, nisu rijetke priče i teorije o tome da će nas jednom spaliti neka Sunčeva erupcija ili baklja.
Sama korona, pojasnimo i to je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emituje rendgensko zračenje. Za vrijeme Sunčevog aktivnog razdoblja, korona je jednako raspoređena i po ekvatorijalnim i po polarnim područjima, iako je najispupčenija u području Sunčevih pjega.
“Iznad polarne korone su polja koja su već začetak novog Sunčevog ciklusa. Kada se ona odozgo počnu spuštati prema dole, mijenja se cijela magnetska konfiguracija na Suncu.
Iznad Sunčeve korone, prema polovima na sjeveru i jugu su područja koja su više otvorena prema međuplanetarnom prostoru i stvaraju bipolarnu strukturu magnetskog polja na Suncu.
Ono što je bitno jeste da su na Sunčevoj koroni prisutni Sunčevi filamenti što su skupine plazme u Sunčevoj atmosferi koji su hladniji od Sunčeve korone koja je temperature milion stepeni ili više dok su filamenti gušći i imaju nižu temperaturu, oni su nešto bliže onome što zovemo kromosferom, najnižim slojevima Sunčeve atmosfere.
Tamo su temperature 10.000 K a gustine su, naravno, veće a to sve uslovljava da gušća plazma i visi u magnetskim poljima, odnosno ona održavaju tu plazmu da ne padne nazad na Sunce, da lebdi kao oblak iako se o oblaku ne radi.
Te prominencije su stabilne, iako kada se skupi previše magnetske energije, kada se u njima zakomplikuje onda postanu nestabilne i dolazi do erupcije.
To je rjeđe nego na aktivnim područjima gde su pjege ali te erupcije isto znaju biti dramatične, bombastične. Jer, radi se o velikim filamentima, pa je to razlog zašto se u medijima govorilo da se odlomio dio Sunca, prenosi B92.
To, naravno, nije tačno jer se radi o atmosferi a ne čvrstoj materiji” objasnio je profesor Vršnak.
