Banjalučka sahat-kula uskoro će ponovo krasiti grad na Vrbasu i pokazivati vrijeme prolaznicima, jer je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo rješenje za njenu obnovu.
Kako su istakli u Medžlisu Islamske zajednice Banjaluka, preuzeli su rješenje kojim je izdata građevinska dozvola za obnovu sahat-kule srušene 1993. godine, a tim povodom se oglasio i Nusret Abdibegović, muftija banjalučki.
“Ovo je rezultat strpljivog rada i uporne borbe da se tragovi nemilih događaja i rušenja zauvijek saniraju, a ostaje napor da se život u Banjaluci i drugim mjestima odakle su Bošnjaci, a i drugi protjerani, vrate u civilizacijske tokove i da suza, plač i bol definitivno ostanu u povijesti. Nadati se i treba vjerovati da će to neko dočekati i ko dočeka, vjerujemo da će biti sretan”, istakao je muftija Abdibegović.
Podsjetimo, ugovor o obnovi sahat-kule potpisan je u novembru 2020. godine između tadašnjeg gradonačelnika Igora Radojičića i predstavnika Muftijstva banjalučkog i Vakufske direkcije.
“Potpisivanje ugovora smo imali putem video-konferencije na relaciji Banjaluka – Sarajevo – Ankara. Partneri u ovom poslu su vakufske direkcije koje će finansirati i implementirati projekat, grad koji će projekat pratiti sa svim potrebnim dozvolama i Muftijstvo banjalučko, koje će ovaj projekat pratiti sa svom potrebnom dokumentacijom”, objasnio je tom prilikom Radojičić, dodajući da je kula dio i nacionalnog i kulturnog blaga.
“Kula je s ovim gradom prolazila razne periode, i dobre i loše. Doživjela je oštećenja u zemljotresu 1969. godine, imala je jednu rekonstrukciju i promjenu izgleda u austrougarskom periodu, te je srušena 1993. godine”, kazao je Radojičić.
Prilikom potpisivanja ugovora, muftija banjalučki Abdibegović rekao je da urbani dio nekog grada ne čine samo njegovi građani, već i objekti, zgrade i istorijsko nasljeđe koje svaki grad ima.
“Vjerujem da ćemo ovim gradu vratiti sahat-kulu, te da će grad vratiti onaj sjaj”, rekao je Abdibegović tom prilikom.
Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije BiH, prilikom potpisivanja ugovora, istakao je da će vrijednost projekta najvjerovatnije biti oko dva ili tri miliona KM.
Porijeklo i tačno vrijeme nastanka sahat-kule koja se nalazila u blizini Ferhat-pašine džamije, prema riječima Danila Kovača, profesora banjalučke Gimnazije, nisu poznati, ali se pretpostavlja da je nastala prije pet vijekova, odnosno u 16. vijeku.
“Visina sahat-kule iznosila je 18,89 metara”, kazao je on i dodao da je tokom svog postojanja doživjela niz izmjena, od kojih je većina nastala u 19. vijeku.
“Tada je sahat-kula dozidana i objekat je povećan na visinu od 22 metra, a obogaćen je i dekorativnim elementima, što se može vidjeti na fotografijama iz austrougarskog perioda”, zaključio je Kovač za “Nezavisne novine”.
