U sukobu sa zakonom prošle godine našlo se 127 maloljetnih počinilaca prekršaja, a najveći broj njih, čak 108, evidentiran je prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, lani je evidentirano i 15 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, kao i po dvoje maloljetnih počinilaca prekršaja po Zakonu o oružju i municiji i po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.
“Tokom 2022. godine evidentiran je ukupno 131 maloljetni počinilac prekršaja, od kojih je najveći broj njih evidentiran prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru – 109”, istakli su iz nadležnog Ministarstva za “Nezavisne novine”.
Pretprošle godine evidentirano je i 13 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, četvoro po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, troje po Zakonu o oružju i municiji i dvoje po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da ovo pitanje zahtijeva pažnju svih koji su uključeni u život mladih, prvenstveno misleći na roditelje i druge značajne autoritete, ali i vaspitno-obrazovne ustanove, kao i društvo u cjelini.
Dodaje da postoje višestruki razlozi za delinkventno ponašanje maloljetnika.
“Prije svega, to je nedostatak adekvatnog nadzora i podrške od strane roditelja, škole i drugih autoriteta, što često dovodi kod mlade osobe do osjećaja isključenosti i povećava sklonost prema negativnom ponašanju, jer na taj način privlače pažnju i stavljaju sebe u centar svih dešavanja.
Takođe, značajno je napomenuti da na mladu osobu u periodu adolescencije najveći uticaj imaju njeni vršnjaci.
Ti negativni uticaji mogu podstaći mlade na kriminalno ponašanje”, objašnjava ona za “Nezavisne novine” dodajući da mladi nisu svjesni posljedica njihovih postupaka.
Prema njenim riječima, prevencija je veoma važna i postoje brojni načini prevencije delinkventnog ponašanja.
“Veoma je bitno pružiti podršku roditeljima u odgoju djece. Jačanje porodičnih veza može smanjiti rizik od delinkventnog ponašanja.
Bitni su edukativni programi usmjereni na podizanje svijesti o posljedicama njihovih postupaka, razvijanje pozitivnih vrijednosti, vještina.
Takođe, mjere rehabilitacije i resocijalizacije trebaju biti dostupne za mlade počinitelje prekršaja kako bi im se pružila ujedno i prilika za promjenu i integraciju u društvu”, navodi Savanović Zorićeva.
Roditeljski odgoj, prema njenim riječima, igra ključnu ulogu u prevenciji.
“Pozitivna, podržavajuća i dosljedna roditeljska podrška može pomoći mladima da razviju pozitivne vještine suočavanja sa izazovima i riješe problem na konstruktivan način smanjujući tako rizik od delinkventnog ponašanja”, ističe ona.
Vladimir Vasić, sociolog, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se maloljetni izvršioci krivičnih djela u početku susreću sa lakim krađama ili saučesništvima u izvršenju djela, a da bez prevencije sve može kulminirati težim krivičnim djelima.
“Najvažnije u procesu kriminalizacije mlade osobe jeste da se adekvatno reaguje na samom početku, odnosno da se djeluje u pravcu sankcija, u pravcu prevencije kako ne bi došlo do dalje kriminalizacije osobe.
Nažalost, ono što mi imamo u praksi jeste da se često za sitna djela maloljetnicima progleda kroz prste i da se izriču ili čak i ne izriču kazne ili se izreknu blage kazne u vidu opomene”, navodi Vasić.
Kako ističe, često se govori da je za delinkventno ponašanje mladih kriv sistem, međutim polazna tačka je porodica, a roditelji moraju pronaći vrijeme za djecu.
“Roditelji moraju obratiti pažnju na ponašanje djece ukoliko djeca imaju netipično ponašanje, ukoliko imaju novac za koji ne mogu opravdati porijeklo.
Definitivno je da se tada dešava nešto čudno i da to treba ispitati. Imamo slučajeva da roditelji zanemare ponašanje djece”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.
