Nije sav holesterol isti. Dvije vrste proteina ga transportuju u ćelije i iz njih.
Riječ holesterol obično izaziva negativne zdravstvene konotacije. To je vrsta lipida, voštane supstance nalik masti koju prirodno proizvodi jetra i ima mnoge važne funkcije u tijelu: stabilizuje ćelijske membrane, podržava proizvodnju određenih hormona i neophodan je za normalan razvoj mozga.
Lipoprotein niske gustine (LDL, poznat i kao „loš“ holesterol) doprinosi nagomilavanju masti u arterijama što može dovesti do srčanih bolesti i potencijalnog moždanog udara.
Lipoprotein visoke gustine (HDL, tzv. „dobar“ holesterol) vraća dio holesterola iz ćelija nazad u jetru, koja ga razlaže i izbacuje iz tijela.
„O visokom nivou holesterola u krvi uvijek treba razgovarati sa ljekarom“, kaže dr Ulrih Laufs, šef kardiološkog odjeljenja Univerzitetske bolnice u Lajpcigu.
Koji je najbolji način za snižavanje holesterola?
Laufs ističe da se liječenje odnosi na osobu, a ne na nivo holesterola, pa se moraju uzeti u obzir svi drugi faktori rizika po zdravlje – poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, problema sa bubrezima ili prekomjerne težine.
Stručnjaci upozoravaju da prekomjernu težinu ne treba miješati sa hiperholesterolemijom, medicinskim terminom za visok nivo holesterola u krvi.
„To su različiti problemi, iako se dosta preklapaju. Neki mršavi ljudi imaju visok nivo holesterola, a neki gojazni imaju nizak holesterol“, kaže Laufs i dodaje da je visok holesterol često nasljedan.
Nakon razmatranja svih relevantnih faktora, donosi se odluka o propisivanju ljekova za snižavanje holesterola. Najčešći su statini, koji blokiraju enzim potreban jetri za stvaranje holesterola. Uobičajeni neželjeni efekat statina je bol u mišićima.
Ali bol u mišićima nije nužno rezultat uzimanja statina, jer je „ionako uobičajen u srednjim i starim godinama“, kaže Lauf.
„Devet od deset ljudi koji prijavljuju ovaj simptom i dalje bi osjećali bol da ne uzimaju ovaj lijek.“ Ali ljekovi nisu jedino sredstvo za snižavanje holesterola.
Dr En Flek, specijalista nutricionističke medicine, kaže da pravilne promjene načina života mogu biti alternativa terapiji statinima, ili barem omogućiti uzimanje niže doze.
Prije bilo kakvog liječenja statinima, ona preporučuje individualno prilagođene promjene načina života, prvenstveno u ishrani.
Ne treba odustati od konzumiranja jaja
Jetra proizvodi oko 80 odsto holesterola u organizmu, a ostatak dolazi iz namirnica životinjskog porijekla, poput jaja, mesa i putera.
Specijalista nutricionističke medicine dr Mihaela Dol upozorava da je izbegavanje svih namirnica koje sadrže holesterol neefikasno.
„Ako unosite manje holesterola u svoje tijelo rigoroznim poricanjem konzumacije kokošijih jaja, vaše tijelo će proizvoditi samo više holesterola, jer mu je potreban“, kaže Dol.
Druge promjene u ishrani su korisnije. Flek kaže da bi trebalo da uključite rastvorljiva vlakna u većinu svoje ishrane, koja vezuju velike količine holesterola u crijevima, smanjujući njegovu apsorpciju u krvotok.
Utvrđeno je da beta-glukan, glavna komponenta rastvorljivih vlakana u ovsenim mekinjama, snižava nivo holesterola.
Dijetetičari su izračunali da je potrebno pojesti oko 40 grama ovsene kaše prije nego što se primijeti pozitivan efekat.
Flek takođe preporučuje povećan unos omega-3 masnih kisjelina. Masne ribe i ulje algi su posebno bogate omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje su posebno korisne za zdravlje.
On dodaje da je važno i unositi što manje transmasnih kisjelina, pa je bolje koristiti maslinovo ili repičino ulje umjesto suncokretovog ili kukuruznog.
Nikad nije kasno
Kao opšte pravilo, dobra je ideja da se „približite“ mediteranskoj ishrani, odnosno povrću, voću, začinskom bilju, orašastim plodovima, sjemenkama, mahunarkama, integralnim žitaricama i maslinovom ulju, uz umjerene količine morskih plodova, živine, jaja i mlječni proizvodi. Crveno meso se konzumira samo povremeno.
Ključno je da održite dnevni unos kalorija na približno onom broju kalorija koje sagorijevate, kaže Laufs i savjetuje da „ne pušite“ i „budite fizički aktivni“.
Nikad nije kasno za ove promjene u načinu života. Čak i ako imate više od 70 godina, prelazak na zdravu biljnu ishranu i češće vježbanje mogu imati mnoge prednosti, napominje Dol. Ona dodaje da je sigurna da bi se mnogi ljudi osjećali mnogo bolje kada bi više vježbali, pazili na ishranu i gubili višak kilograma, nego da uzmaju ljekove.
Ali ako se povišeni nivo holesterola ne smanji uprkos svim naporima koje ste uložili, vrijeme je da preispitate svoju strategiju, ojačate je ili, u konsultaciji sa ljekarom, pribjegnete ljekovima, piše B92.
