Drugi dan Vaskrsa poznat je kao Vodeni ponedjeljak.
Prema narodnom vjerovanju, danas važi jedno važno pravilo – ako ga prekršite, sreća vas zaobilazi.
Drugog dana Vaskrsa, na Vaskršnji ponedjeljak, počinje takozvana Svijetla nedjelja koja se smatra produžecima Vaskrsa.
Vrlo je raširen i naziv „Bijela nedjelja“, jer spada u „trapave sedmice“, tokom kojih se ne poste ni srijeda ni petak. Ova sedmica naziva se i Tomina nedjelja, nazvana po apostolu Tomi.
Vaskrs se slavi tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom obilježeni i današnji Vaskršnji ponedjeljak i sutrašnji Vaskršnji utorak.
Sva tri dana vjernici se tradicionalno pozdravljaju sa „Hristos vaskrse“ – „Vaistinu vaskrse“ i time nastavljaju da prenose radosnu vijest o Hristovom vaskrsenju koju je mironosicama na Hristovom grobu javio anđeo blagovjesnik Gavrilo.
Ko ne ispoštuje pravila, neće im ići u životu „kako treba“
Na Vaskršnji ponedjeljak se nastavljaju gozbe i veselja, nastavlja se hrišćanska radost. To je zapravo jedna jedina stvar koju pravi i iskreni vjernici nikako ne bi smjeli da zaborave da urade na ovaj dan.
Dakle, da nastave da se vesele i tu radost podijele sa najbližima. Prema narodnom vjerovanju, oni koji se ogluše o ovo jednostavno „pravilo“ prkose Bogu i Hristu i neće im ići u životu „kako treba“. To je vrijeme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva.
U mnogim mjestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar. Tamo, rano izjutra, po završenoj službi u hramu, monasi izlaze iz manastirske porte, noseći crkvene predmete, na čelu sa ikonom Bogorodice Trojeručice.
Krećući se laganim hodom u povorci, poju sve vrijeme tropare Bogorodici i obilaze mjesta: Krst cara Dušana, spomen mjesto Bogorodici podignuto na mjestu gdje je uginula mazga koja je donijela ikonu Bogorodice Trojeručice iz Jerusalima, kosturnicu gdje se čuvaju kosti upokojenih monaha, a onda se vraćaju u manastir i ponovo ulaze u hram.
Neženje biraju nevjestu
Što se tiče starih običaja, u nekim krajevima Vojvodine na današnji dan momci koji su za ženidbu u prijepodnevnim satima u fijakerima obilaze djevojke u selu koje su za udaju.
Sa sobom obično vode i tamburaše ili sami sviraju poneki instrument, ali obavezan detalj je posuda sa vodom.
Kada dođu kod djevojaka, polivaju ih vodom, odnosno, prema narodnom vjerovanju, spiraju grijehe sa njih i spremaju da ih ožene, piše Telegraf.
Što više vode potroše, to je veća šansa da su baš tu djevojku odabrali za buduću suprugu. Zbog ovog običaja vaskršnji ponedjeljak zove se još i vodeni ponedjeljak.
