Glavni faktor rizika za nastanak kamena u bubregu jeste nedovoljan unos vode ili drugih tečnosti.
Kamen u bubregu ima mnogo uzroka, od genetike do određenih lijekova. Ali istraživanja su takođe pokazala da na njih može uticati ono što jedete i pijete.
To znači da ljudi koji su skloni ovom problemu mogu pomoću ishrane pokušati da spriječe njegovo ponovno javljanje.
Kako znate da imate kamen u bubregu?
„Većina ljudi koji imaju kamen u bubregu nosi ga a da toga nisu ni svjesni”, objašnjava dr Ivo Dukić, konsultant urološki hirurg pri University Hospitals Birmingham NHS Foundation Trust, prenosi BBC.
„Malo kamenje može mirno stajati u bubregu i ne mora postojati nikakav znak da nešto nije u redu.”
Ljekari često otkriju ove „tihe kamenčiće” slučajno, tokom ultrazvuka ili CT pregleda koje rade iz drugih razloga.
„Vremenom će neki kamenčići porasti ili se pomjeriti i dovesti do klasičnih simptoma kao što su oštar bol u boku, krv u urinu ili ponavljane urinarne infekcije”, kaže Dukić.
Bol se „obično širi prema prednjem dijelu stomaka i može biti povezan sa češćom potrebom za mokrenjem i hitnim odlascima u toalet.
Medicinsko liječenje potrebno je samo ako kamenčići rastu, izazivaju bol ili urinarne infekcije, ili ugrožavaju bubreg blokiranjem sistema za odvod mokraće.”
Ključna promjena koju treba napraviti
„Glavni faktor rizika za nastanak kamena u bubregu jeste nedovoljan unos vode ili drugih tečnosti”, kaže Dukić.
Suštinski, što manje vode pijete tokom dana, veća je vjerovatnoća da ćete dobiti kamen u bubregu.
Dukić objašnjava da ljudi skloni kamenu u bubregu treba da unose između dva i dva i po litra vode dnevno. To je dodatno na tečnost koju unosite drugim napicima i hranom.
Namirnice koje mogu da pomognu
„Stručnjaci i studije se ne slažu oko toga koje namirnice dovode do različitih vrsta kamenčića, a postoji veoma malo randomizovanih kontrolisanih istraživanja o ishrani i kamenu u bubregu”, kaže Dukić.
Ali poznato je da neke namirnice mijenjaju sastav urina, povećavajući koncentraciju minerala koji stvaraju kamen ili smanjujući količinu supstanci koje sprečavaju njegovo formiranje.
Zato redovno konzumiranje većih količina određenih namirnica može povećati rizik od nastanka kamena u bubregu.
Namirnice bogate oksalatima
„Najčešći tip kamena u bubregu jeste kalcijum-oksalatni kamen. Kod ljudi koji su skloni ovom tipu, smanjenje unosa hrane bogate oksalatima – prirodnim jedinjenjem koje se nalazi u biljkama – može biti ključno. Namirnice bogate oksalatima uključuju spanać, bademe i neke druge orašaste plodove, određene vrste krompira i pasulja.”
Ako imate ovu vrstu kamena, moglo bi pomoći da unos oksalata smanjite na manje od 100 mg dnevno, kaže Dukić.
Hrana bogata solju
„Ishrana bogata solju – kada unosite više od šest grama dnevno – predstavlja veliki faktor rizika.”
To je zato što so sadrži mnogo natrijuma, a njegov višak tjera bubrege da izlučuju više kalcijuma u urin.
„Visoka koncentracija kalcijuma u urinu drastično povećava rizik od stvaranja kamenčića na bazi kalcijuma”, kaže Dukić.
Vrijedi obratiti pažnju na količinu prerađene i brze hrane u ishrani: „Supe iz kesice i suhomesnati proizvodi često su prepuni natrijuma.”
Pravljenje sopstvene supe znači da možete kontrolisati količinu soli u njoj.
Životinjski proteini
„Velike količine životinjskih proteina mogu povećati rizik i od kalcijumskih i od mokraćno-kiselinskih kamenaca. Povećavaju nivoe kalcijuma i mokraćne kiseline u urinu, dok smanjuju nivo citrata, hemikalije koja pomaže u sprečavanju stvaranja kamenčića.”
To se odnosi na sve vrste životinjskih proteina, uključujući crveno meso, živinu, jaja i ribu. Dukić savjetuje da ljudi koji često imaju kamen u bubregu pokušaju da ograniče unos životinjskih proteina na 40-50 grama dnevno.
Namirnice koje mogu pomoći u zaštiti bubrega
Hrana bogata kalcijumom
Pošto se većina kamenaca sastoji od kalcijuma, postoji zabuna oko toga da li ga treba unositi mnogo.
„Ljudi vjeruju da treba da izbjegavaju kalcijum, ali istina je suprotna. Kalcijum zapravo štiti”, kaže Dukić, jer sprečava apsorpciju oksalata u krvotok i njihovo izlučivanje putem urina.
„Bolje je unositi kalcijum iz hrane (poput mliječnih ili obogaćenih proizvoda) nego iz suplemenata, koji su povezani sa većim rizikom od kamena ako se ne uzimaju pravilno uz obroke.”
Voće i povrće
„Ishrana bogata voćem i vlaknima smanjuje rizik od bolničkog liječenja zbog kamena u bubregu. Generalno preporučujemo pet porcija voća i povrća dnevno.
Takođe, smatra se da dodavanje limunovog ili limetinog soka hrani ili piću može biti korisno jer sadrži citrat, prirodni inhibitor stvaranja kamenaca.”
Da li muškarci treba posebno da budu oprezni?
„Muškarci imaju dva do tri puta veću vjerovatnoću da tokom života dobiju kamen u bubregu”, kaže Dukić.
„Muškarci obično unose više životinjskih proteina i soli. Međutim, njihov povećani rizik vjerovatno je povezan i sa biologijom i genetikom.
Kod muškaraca je veća vjerovatnoća da će ranije razviti metaboličke poremećaje poput gojaznosti i dijabetesa, a izlučuju i više kalcijuma i oksalata putem urina.
Uravnotežena ishrana uz visok unos tečnosti najbolja je zaštita od kamena u bubregu za sve polove”, zaključuje Dukić.
Izvor: una.rs
