Obilježavanje dana čokolade na svjetskom nivou počelo je 2009. godine.
Svjetski dan čokolade obilježava se 7. jula i posvećen je jednoj od najomiljenijih poslastica na svijetu. Ovaj datum izabran je jer se vjeruje da je upravo 7. jula 1550. godine čokolada prvi put stigla u Evropu, čime je započelo njeno osvajanje Starog kontinenta.
Obilježavanje ovog dana na svjetskom nivou počelo je 2009. godine.
Procjenjuje se da čak milijardu ljudi svakodnevno konzumira čokoladu. Zanimljivo je da je ona jedina jestiva namirnica koja se topi na temperaturi nešto nižoj od temperature ljudskog tijela, zbog čega se tako lako i prijatno topi u ustima.
Porijeklo čokolade seže do drevnih mezoameričkih civilizacija u Centralnoj Americi. Dobija se od plodova kakaovca, u kojima se nalaze zrna kakaoa – osnovna sirovina za njenu proizvodnju.
Maje su od kakaoa pripremale napitak tako što su usitnjena zrna kuvale u vodi uz dodatak vanile, čilija i drugih sastojaka.
Današnji proces proizvodnje znatno je drugačiji. Zrna kakaoa najpre prolaze kroz fermentaciju kako bi razvila karakterističan ukus, zatim se suše, čiste i prže, a potom melju.
Dobijena masa zagrijavanjem se pretvara u čokoladni liker, kojem se dodaju kakao buter, zaslađivači, emulgatori i arome, čime nastaje čokolada kakvu danas poznajemo.
Prva čokolada proizvedena u Srbiji zvala se “Olga”, za koju je zaslužna porodica Koste Šonde, koja je 1902. godine otvorila fabriku slatkiša, keksa i leda na Dorćolu, na uglu ulica Cara Uroša i Solunske.
O beogradskoj čokoladi pričalo se kao najboljoj dok je proizvodnjom nakon Kostine smrti upravljao najstariji sin Mihajlo, a sarađivao je sa tehničkim direktorom, Njemcem Konradom Tajsenom, prenosi n1.rs
Kako navodi n1, Šonda je svoje poslastice prikazivao na izložbama širom Evrope – u Parizu, Rimu, Londonu, Bordou… Zarada je postajala sve veća i donijela mu pravo bogatstvo. Mihajlo je bio bogataš, ali je pokazivao sklonost ka dobrotvornim akcijama, pomagao je dom starih i na mnogo načina podržavao siromašne.
