Živimo u eri u kojoj je zdravlje postalo vrhovna moralna vrijednost, a svaki prekršaj u ishrani ili preskočen trening izvor ozbiljne griže savjesti.
Hel-šta? Ideologija koja diskriminiše
Pojam „heltizam“ (od engleske riječi health – zdravlje) uveo je američki sociolog Robert Kraford još 1980. godine. Dr Banko slikovito objašnjava da je riječ o svojevrsnoj „ideologiji zdravlja“, koja na prvi pogled djeluje plemenito, ali u sebi krije opasnu društvenu zamku.
„Iz jedne polazišne plemenite stvari dolazimo do toga da heltizam čini stvari diskriminišućim. Zdravlje više nije samo fizička, već moralna vrijednost. To znači da ako ja vodim računa o svom zdravlju i zdrava sam, ja sam vrednija od nekog drugog ko je gojazan ili ima određenu bolest jer ‘ nije vodio računa’. Ta diskriminacija je zamka u koju upada pojedinac, ali i društvo“, upozorava dr Ana Banko.
Ova ideologija potpuno zanemaruje genetsku osnovu pojedinca, ekonomske mogućnosti da se kupi zdrava hrana, kao i geografske i ekološke faktore poput zagađenja vazduha.
Kako su energetska pića zamijenila druženje
Zahvaljujući društvenim mrežama, heltizam je danas dobio agresivne razmjere, a njegova glavna nuspojava postao je – osjećaj krivice.
„Danas smo toliko zaokupljeni nametnutim standardima da vas, čim se razbolite, prvo pitaju: da li ste vježbali, kako ste se hranili, zašto ste pod stresom?
Ako ste preskočili trening ili pojeli slatkiš, ulazite u drugu realnost koja vas izuzima iz socijalnih interakcija. Ljudi preskaču rođendane i odlaske u restorane jer su na dijeti“, objašnjava dr Banko.
Ona navodi i paradoksalan primjer mladih generacija koje, u duhu zdravog života, masovno odbacuju alkohol, ali ga zamjenjuju nečim podjednako opasnim.
„Alkoholu je nadomješten nedostatak, i to energetskim pićima, zbog nametnute vrijednosti stalne budnosti i aktivnosti. Prije dvije godine lansirano je preko 250 različitih vrsta energetskih pića.“
Odgovornost prebačena na laike i internet gurue
Jedan od najvećih problema modernog doba jeste prebacivanje institucionalne odgovornosti države na ramena pojedinca. Od laika se danas očekuje da donose krupne medicinske odluke: kako će se poroditi, da li će se vakcinisati, koje kontraceptivne pilule da koriste ili kojoj intervenciji da se podvrgnu.
U tom vakuumu, povjerenje u institucije medicine je opalo, a prostor su zauzeli samoprozvani internet stručnjaci.
„Taman kada prosječno obrazovan čovjek navikne na neku inovaciju – poput autofagije, proteina ili piramide ishrane – dođu nova saznanja koja to potpuno promijene. Vi mu odjednom dolazite sa novim tumačenjem i zbunjivanjem, i u tom segmentu lako nastaju paranoja i teorije zavjere“, ističe profesorka.
Sedam poglavlja o tijelu, zabludama i nauci
Knjiga dr Ane Banko podijeljena je na sedam tematskih cjelina koje seciraju goruća pitanja današnjice:
Tijelo koje nosimo: Poglavlje o vječnom strahu od smrti i bolu kao mjestu manipulacije. Između ostalog, tekst se bavi i time kako tijelo reaguje na ekstremne visoke temperature koje postaju naša globalna realnost.
Poznata lica, nepoznate bolesti: Priče o slavnim ličnostima (od Van Goga do Useina Bolta) koje nam pomažu da bolje razumijemo specifična stanja i dijagnoze.
Šta unosimo u tijelo: Analiza ishrane, mikroplastike, ali i fenomena Ozempika – lijeka čije praćenje podataka gledamo u realnom vremenu.
Kako društveni fenomeni utiču na naše zdravlje: Osvrt na to kako površni narativi unose paniku, poput prošlogodišnje (kasnije opovrgnute) tvrdnje američke administracije o povezanosti paracetamola u trudnoći sa autizmom.
Nauka koja se mijenja: Pregled najnovijih naučnih otkrića i Nobelovih nagrada.
Čemu se izlažemo: Od toksičnosti gel lakova i zabluda o botoksu (koji je zapravo dragocjen lijek u neurologiji), do estetske medicine i dermalnih filera.
Vakcine – najveći uspjeh koji niko ne slavi: Analiza paradoksa da je uspjeh vakcina u eliminaciji bolesti doveo do njihovog poraza, jer ljudi više ne vide opasnost, što ih čini idealnom metom za dezinformacije.
Da li smo išta naučili iz pandemije?
Knjiga se završava poglavljem o virusima sa kojima živimo – što je uža specijalnost dr Banko – i zaključuje se pričom o misterioznoj „bolesti Iks“.
Na pitanje da li smo iz prethodne pandemije izvukli pouke za sljedeće prirodne cikluse koji neminovno dolaze, dr Banko izražava zabrinost.
„Bojim se da nismo naučili“, zaključuje dr Ana Banko, ostavljajući otvoreno pitanje za javnost i zdravstvene sisteme širom svijeta, javlja RTS.
