Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici 25. jula obilježavaju praznik Ikone Presvete Bogorodice Trojeručice, jedne od najpoštovanijih bogorodičnih svetinja u pravoslavnom svijetu.
Ova ikona vjekovima zauzima posebno mjesto u duhovnom životu Srba, jer se čuva u manastiru Hilandar na Svetoj Gori i smatra njegovom igumanijom, odnosno zaštitnicom i duhovnom upravteljkom.
Prednje o Trojeričici vezuje se za Svetog Jovana Damaskina, velikog hrišćanskog teologa iz 8. vijeka. Prema crkvenom predanju, zbog odbrane poštovanja svetih ikona bio je nepravedno optužen, nakon čega mu je odsječena desna ruka.
Sveti Jovan se usrdmo molio pred ikonom Presvete Bogorodice, a tokom noći njegova ruka je čudesno iscijeljena.
U znak zahvalnosti na ikonu je priložio srebrni prikaz svoje ruke, pa je ona od tada poznata kao Trojeručica.
Poslije više vjekova ikona je dospjela u manastir Hilandar, gdje se i danas čuva kao jedna od najvećih svetinja Srpske pravoslavne crkve.
Prema predanju, nakon što su se monasi našli u nedoumici ko će biti iguman manastira, ikona je više puta na čudesan način pronalažena na igumanskom mjestu u hramu. To je protumačeno kao znak da je sama Presveta Bogorodica preuzela tu ulogu, zbog čega se Trojeručica i danas smatra igumanijom Hilandara.
Na ovaj praznik vjernici se posebno mole Presvetoj Bogorodici za zdravlje, zaštitu porodice, pomoć u teškim životnim trenucima i iscjeljenje, vjerujući da njeno zastupništvo pred Bogom donosi utjehu i snagu onima koji joj se obraćaju s iskrenom vjerom.
Praznik Trojeručice prate brojna pobožna vjerovanja, iako Srpska pravoslavna crkva ne propisuje posebne narodne običaje.
Vjernici na ovaj dan odlaze u crkvu, pale svijeće i upućuju molitve Presvetoj Bogorodici za zdravlje, mir u porodici i zaštitu doma, a posebno se mole oni koji prolaze kroz težak životni period, bolest ili važnu životnu odluku, vjerujući u zastupništvo Presvete Bogorodice.
