Dok se svijet sve češće suočava s ekstremnim toplotnim talasima, izbor odjeće postaje više od pitanja stila.
To je sada, piše BBC, ključan način da budemo rashlađeni.
Naučnici su izračunali da nam odgovarajući izbori odjeće omogućavaju da termostat na klima-uređaju podignemo za čak dva stepena. To na duže staze donosi značajnu uštedu energije i novca, ali i smanjuje emisiju štetnih gasova.
Pa, šta je zapravo najbolje obući kada živa u termometru ode u nebesa?
Boja i kroj: Bijelo nije jedino rješenje
Kada je riječ o bojama, većina ljeti instinktivno bira bijelu odjeću. Logika je jednostavna: bijela boja odbija sunčeve zrake, dok ih crna upija.
Međutim, ova teorija postaje znatno složenija kada uračunamo debljinu materijala i kroj.
Toplota ne dolazi samo spolja, nju emituje i naše tijelo. Kada ta tjelesna temperatura upakuje u usku bijelu majicu, ona se takoreći odbija i ta boja vas ne hladi i ne prija.
Naime, itraživanje iz 1980. godine, koje je analiziralo zašto Beduini u pustinjama Arabijskog poluostrva i Sjeverne Afrike nose crne odore, došlo je do iznenađujućeg zaključka: izloženost toploti bila je potpuno jednaka bez obzira na to da li su nosili crne ili bijele haljine.
U čemu je tajna?
Crna tkanina je bolja jer ona upija toplotu koju emituje samo tijelo. Beduinska tajna leži u širokoj i lepršavoj crnoj odjeći, posebno kada duva vjetar.
Široka crna odjeća zagrijava prostor između tkanine i kože, stvarajući strujanje vazduha ka gore, poput dimnjaka, što pruža prirodno rashlađivanje.
Materijal je ključan: Šta zaista hladi kožu?
„Izbor tkanine je presudan”, objašnjava stilistkinja Heder Njuberger koja navodi da ako obučete široki kombinezon od teškog teksasa, biće vam znatno toplije nego u nešto užoj kombinaciji napravljenoj od laganog žoržeta ili šifona.
Kada je suvo vrijeme znoj ne smeta jer brzo isparava.
Međutim, kada je sparno i procenat vlage u vazduhu visok, vazduh je već zasićen vodenom parom što znači da znoj koji je vaša odjeća upila nema gdje da ode.
Ret Alain, profesor fizike na Univerzitetu u Luizijani, ističe da je najbolja odjeća ona koja omogćava vodenoj pari da slobodno prolazi kako se ne bi blokiralo prirodno isparavanje znoja.
Predlog je, navodi, izbor lana, pamuka kao optimalnih materijala za velike vrućine. Najlon i poliester su osnova sportske odjeće jer brzo upijaju znoj i brzo se suše, ali su skloniji zadržavanju mirisa.
Zanimljiv izbor je i odjeća od bambusa, jer su vlakna od bambusa slabi provodnici toplote, izuzetno su udobna i pružaju sjajan osvježavajući osjećaj na koži.
Kada situacija to dozvoljava, prof. Džordž Havenit sa Univerziteta u Laferu savjetuje jednostavnu stvar: što manje odjeće, to bolje jer se time omogućava direktno isparavanje sa kože.
Tkanine budućnosti: Šta nam donosi nauka?
Veliki sportski brendovi i naučni instituti ulažu milione u razvoj takozvanih „pametnih materijala”. U pitanju su sintetika od nano-vlakana, a tkanina napravljena od njih odbija vidljivu sunčevu svjetlost, ali je „providna” za infracrveno zračenje tijela, omogućavajući toploti da slobodno napusti površinu kože.
U isto vrijeme istraživači sa Univerziteta u Merilendu kreirali su sintetička vlakna sa premazom koji reaguje na temperaturu. Kada postane vruće, vlakna se skupljaju i šire razmake u tkanini, čime materijal počinje intenzivnije da „diše”.
Rashlađivanje vodom
Kada propadnu sve druge opcije, najefikasniji način da se trenutno rashladite odjećom je da je pokvasite. Vodi je potrebna toplotna energija da bi prešla iz tečnog u gasovito stanje, prenosi klix.ba
Dok isparava sa vaše odjeće, ona direktno troši toplotu koju emituje vaše tijelo, čime efikasno spušta temperaturu kože.
Pokvašena marama oko vrata ili glave može napraviti ogromnu razliku tokom najtoplijeg dijela dana.
